Cijene nafte pale su u četvrtak na međunarodnim tržištima ispod razine od 69 dolara, pritisnute valom dobitonosnih prodaja koji je potisnuo u drugi plan napetosti na Bliskom istoku i pad američkih zaliha.
Na londonskom je tržištu cijena barela pala 61 cent u odnosu na prethodno zatvaranje i iznosila je 68,86 dolara. Jučer je zaključila trgovanje u plusu 2,05 dolara.
Na američkom tržištu barelom se danas trgovalo po 57 centi nižoj cijeni, od 64,60 dolara. Jučer je završila trgovanje u plusu 1,63 dolara.
Tržišta je jučer katapultirala zabrinutost za opskrbu s Bliskog istoka nakon oštrih izjava Saudijske Arabije o sporazumu o iranskom nuklearnom programu. Dodatnu potporu pružio je snažan pad zaliha u SAD-u u prošloj sedmici, za 2,6 miliona barela, pokazalo je izvješće američke vlade.
Jučer su cijene zauzdale dobitonosne prodaje.
"Trgovci koji špekuliraju s rastom cijena ponovo su preuzeli glavnu ulogu i svi redom traže puno snažniji uzlet. Mislim ipak da je prerano za to i današnja je situacija ipak malo realnija", rekao je glavni direktor Saxo Bank Ole Hansen.
Uzlet tržišta zakočio je i podatak o američkoj proizvodnji nafte, koja je u prošloj sedmici porasla na rekordnih 10,4 miliona barela dnevno, premašivši saudijsku proizvodnju i približivši se na korak ruskih 11 miliona barela dnevno.
Američka proizvodnja podriva sporazum vodećih proizvođača predvođenih Organizacijom zemalja-izvoznica nafte (OPEC) i Rusijom, koji predviđa smanjenje opskrbe za 1,8 miliona barela dnevno od početka prošle do kraja ove godine.
Odvojeno je OPEC danas objavio da je cijena barela referentne košarice njegove nafte u utorak iznosila 65,39 dolara, što znači da je porasla 1,28 dolara u odnosu na prethodni dan trgovanja.
Energetika.ba
ProCredit ima rješenja: Kako do solarne elektrane za vlastitu potrošnju
FBiH planira aukcije za vjetro i solarne elektrane
CIGRE BiH formira sekciju za geotermalnu energiju
