Cijene nafte pale i u drugoj sedmici augusta

Na svjetskim su tržištima cijene nafte prošle sedmice pale, i drugu sedmicu u augustu, jer se ulagači plaše da bi trgovinske napetosti u svijetu mogle izazvati usporavanje rasta globalnog gospodarstva, a time i potražnje za ′crnim zlatom′.

Na londonskom je tržištu cijena barela prošle sedmice pala 0,5 posto, na 72,95 dolara, dok je na američkom tržištu barel pojeftinio 1,2 posto, na 67,65 dolara.

Nakon što je u julu barel na londonskom tržištu pojeftinio za 6, a na američkom za 7 posto, što je bio najveći mjesečni pad cijena od jula 2016. godine, i u prve dvije sedmice augusta cijene su nafte nastavile slabiti.

Na cijene nafte negativno utječe produbljivanje trgovinskog rata između SAD-a i Kine, dva najveća svjetska gospodarstva.

U najnovijoj razmjeni trgovinskih mjera Kina je najavila 25-postotne carine na američki uvoz u vrijednosti 16 milijardi dolara.

Iako je sirova nafta uklonjena s popisa za carinjenje, a uvršteni su derivati i ukapljeni prirodni plin (LNG), analitičari smatraju da će kineski uvoz sirove nafte značajno pasti.

"Čini se da se tržište usredotočilo na strahovanja od smanjene potražnje Kine, djelomice pod utjecajem trgovinskog sukoba između Kine i SAD-a", kaže William O′Loughlin iz tvrtke Rivkin Securities.

Eskalacija trgovinskih sporova mogla bi izazvati slabljenje rasta globalnog gospodarstva, dok to s druge strane izaziva jačanje dolara. A kako se cijena nafte izražava u dolarima, time nafta poskupljuje za imatelje drugih valuta.

"Poput ostalih sirovina, i nafta reagira na jaki dolar", kaže Harry Tchilinguirian iz francuske banke BNP Paribas.

Zbog trgovinskih napetosti, ali i gospodarske krize u Turskoj, zbog čega je tečaj turske lire pao prema dolaru na najnižu razinu u povijesti, prošloga je tjedna cijena dolara prema košarici valuta porasla više od 1 posto.

I dok trgovinske napetosti i jačanje dolara negativno utječu na cijene nafte, podršku im pružaju sankcije SAD-a Iranu, koje će od studenog obuhvatiti i iranski izvoz nafte, što će vjerojatno smanjiti ponudu na globalnom tržištu.

Iako se Europska unija, Kina i Indija suprotstavljaju sankcijama, očekuje se da će mnoge države pokleknuti pod pritiskom SAD-a.

"Raspoloženje tržišta pritisnuto je između straha da će trgovinski spor SAD-a i Kine ugroziti potražnju za naftom i, s druge strane, rizika od manjka iranske nafte", kaže Stephen Brennock iz tvrtke PVM Oil Associates.

Analitičari očekuju pad izvoza iranske sirove nafte za 500.000 do 1,3 milijuna barela dnevno. Kupci u Japanu, Južnoj Koreji i Indiji već su smanjili narudžbe, a obujam smanjenja ovisit će o tome hoće li kupci iranske nafte ishoditi izuzeća.

Negativno, pak, na cijene nafte utječe rast proizvodnje u SAD-u. U petak je tvrtka Baker Hughes objavila da je prošloga tjedna broj naftnih postrojenja u SAD-u porastao za 10, na ukupno 869 postrojenja, najvišu razinu od ožujka 2015. godine.

Kako je u istom lanjskom razdoblju aktivno bilo samo oko 780 postrojenja, znatno veći broj sadašnjih aktivnih postrojenja pokazuje da proizvodnja u SAD-u raste jer američkim proizvođačima odgovaraju ove razine cijena.

Energetika.ba