Banjalučka 'Eko toplana' za sibirske minuse

Zvijer s istoka kako su Britanci nazvali hladni talas sa Arktika koji je posljednjih dana bio nad Evropom, konačno odlazi iz Bosne I Hercegovine.

Debeli minusi mjereni su posebno u Krajini, a nisu zaobišli ni Banjaluku, koja se od prije mjesec dana zvanično grije na novu Eko toplanu. Provjerili smo, je li investicija od 30 miliona maraka, dala rezultate?

Klinički je mrtva, izjavio je svojevremeno gradonačelnik Igor Radojičić govoreći o banjalučkoj toplani na mazut. Opterećena zastarjelom mrežom I pogonima, te milionskim dugovanjima, stara toplana tako je sahranjena u momentu kada se krenula graditi nova.

"Prošle god stajali smo ovdje na ledini kada se krčilo šipražje. Sada 7 mjeseci nakon, iza nas je termoelektrana -toplana instalisane snage 50 MW. Eko toplana je spremna da preuzeme djelatnost i da građani riješe decenijski problem. Prvo, da građani imaju pouzdano grijanje, jer svake godine je prijetila opasnost da u sred zime dođe do humanitarne katastrofe i da 20 000 građana, domaćinstava, škola, vrtića,ostane bez grijanja", rekao je gradonačelnik Banjaluke Igor Radojčić.

Grijanja je u sred “sibirskog” vala bilo u Banjaluci, ali njegovim kvalitetom nisu svi zadovoljni. Najmlađi odbornik u skupštini grada Draško Stanivuković obišao je 82 stana mjereći temperature. Nakon svega je zaključio da investicija nije opravdala očekivanja.

"Nosio sam toplomjer, kucao na vrata proizvoljno u naselju Borik, Nova Varoš I Starčevica, i zaista nisam ni u jendom stanu izmjerio temperaturu preko 18 stepeni", izjavio je Draško Stanivuković, odbornik PDP-a u SG Banjaluka.

Građani koje smo mi anketirali podijeljeno govore o kvalitetu grijanja.

Nova Eko toplana na drvnu sječku u privatnom je vlasništvu. Omjer 51%/49% u odnosu firme IEE I Grada, napravljen je kako bi se izbjegle javne nabavke, te ubrzao proces.

Nova toplana na sječku još uvijek koristi stare pogone (na mazut), te je sumnja gradske opozicije da je sav posao laž.

Banjalučani očekuju bolje grijanje, ali i bolji kvalitet vazduha, s obzirom da je stara Toplana koristila mazut kao energent koji daleko više zagađuje od sječke. No, koliko se tada zagađivalo, a koliko danas, nemoguće je saznati s obzirom da Banjaluka od 2017. od jula ne mjeri zagađenost zraka.

Šta sadrže oblaci dima u sezoni loženja, te kakav zrak udišu građani Banjaluke ostaje nepoznanica. Kao krivac navode se javne nabavke.

Energetika.ba / N1