Energetika.ba
Zaštita okoliša

Ekološka udruženja se okupila ispred Parlamenta FBiH: Naše rijeke nisu na prodaju

Autor: Energetika.ba
Ekološka udruženja se okupila ispred Parlamenta FBiH: Naše rijeke nisu na prodaju

Predstavnici grupa i udruženja zaštitnika rijeka Bosne i Hercegovine danas su se okupili ispred Parlamenta Federacije BiH povodom najave o hitnoj izmjeni Zakona o kršenju obnovljivih izvora energije.

Pred zastupnicima Parlamenta Federacije BiH danas će se naći hitne izmjene Zakona o korištenju obnovljivih izvora energije, da bi se iz kase državnih elektroprivreda nastavili isplaćivati izdašni poticaji za male hidroelekrane i nakon što se okonča period od 12 godina tokom kojeg imaju pravo na garantovanu cijenu.

Ova izmjena je pokušaj da se za sedamnaest MHE, kojima ove godine ističe period od 12 godina izdašne garantovane cijene, osigura nastavak profitiranja od državnog finansiranja.

Ovim povodom iz javnosti se obratio Anes Pobić iz Udruženja "Eko akcija".

"U Bosni i Hercegovini oko 170 miliona KM godišnje ide za poticaj poljoprivredi, nekoliko desetina hiljada ljudi živi od poljoprivrede, više od 100.000 registriranih gazdinstva i oni dobiju 170 miliona. Kompanije koje su u vlasništvu 96 malih hidroelektrana za poticaje bi mogle dobiti oko 70 miliona KM ove godine", kazao je.

Anes Pobic iz Udružena
Anes Pobic iz Udružena "Eko-akcija" (Foto: I. Š./Klix.ba)

Dodaje da je sve ovo moguće jer je vladajućim političkim elitama važniji interes određene skupine ljudi koja uništava našu prirodu i koja uništavajući prirodu zarađuje ogroman novac. Usred pandemije i vremena kada desetine ljudi umiru po hitnoj proceduri usvaja se tačka dnevnog reda po kojoj će se izvršiti isplata poticaja malom broju ljudi.

"U BiH su male hidroelektrane u prošloj godini proizvele svega 2,2 procenta električne energije. Njih oko 110 proizvelo je mizernu količinu struje. To je energija koja nama ne treba, a koju možemo nadoknaditi iz drugih izvora. Dvije vjetroelektrane proizvele su više struje nego sve male hidroelektrane u Federaciji BiH", dodao je.

Nastavlja da u našoj zemlji ima oko 110 malih hidroelektrana, a u planu je izgradnja još 360. Najveći problem ima Srednjobosanski kanton, gdje je u toku procedura omogućavanja izgradnje još 38 elektrana, a već se na tom području nalazi njih 35.

Lejla Kusturica, direktorica Fondacije Atelje za društvene promjene "Akt", kazala je da su čuvari rijeka ponovo izašli na ulicu, ovdje ispred Parlamenta Federacije BiH, da podsjete: da danonoćno čuvaju rijeke, da naše rijeke nisu na prodaju.

Lejla Kusturica direktorica Fondacije Atelje za društvene promjene
Lejla Kusturica direktorica Fondacije Atelje za društvene promjene "Akt" (Foto: I. Š./Klix.ba)

"Mora se staviti tačka na profitiranje jedne male grupe moćnika nečemu što pripada svima nama. Bh. javnost je vidjela da su Parlament i Vlada FBiH donijeli zaključke pred kraj prošle godine u kojima su obećali i izrazili političku volju da će se male hidroelektrane prestati graditi", kazala je.

Nastavlja da su od tada do danas napravljeni mali pomaci te su promijenjeni određeni pravilnici koji reguliraju izdavanje okolinskih dozvola itd.

"Važno je istaći da su napravljeni neki pomaci naprijed u cilju zaustavljanja ove pošasti koja zaista osiromašuje BiH. Međutim, današnja tačka dnevnog reda na Parlamentu FBiH, da se po hitnoj proceduri razmatra izmjena Zakona o obnovljivim izvorima energije, je jedan korak unazad. Zbog toga što se i u ovom zakonu može napraviti jedan progresivan korak unaprijed i prekinuti nešto što ovim vlasnicima malih hidroelektrana nije ni pripadalo, a to je pravo na otkup električne energije, koje može da traje 10, 30, 50 godina i to po veoma subvencioniranim cijenjama", dodaje.

Energetika.ba / Klix.ba