EPS: Ne planiramo gradnju nuklearnih elektrana

On je na konferenciji "Trebaju li Srbiji nuklearke" rekao da EPS može da opstane koristeći domaće resurse, ugalj, vodu i obnovljive izvore za proizvodnju električne energije.

"Potrošnja električne energije bi u narednih 15 godina mogla da se obezbijedi gradnjom još jedne ili dvije elektrane", rekao je Vlaisavljević.

Dodao je da će se neki tehnološki zastarjeli blokovi termoelektrana ugasiti, ali će se taj manjak u proizvodnji struje nadomjestiti modernizacijom postojećih i izgradnjom novih kapaciteta, kao i da se u Kostolcu već gradi jedan blok.

On je rekao da bi bilo dobro izgraditi elektranu i u Kolubari, a da Naftna industrija Srbije planira gradnju elektrane na gas i EPS gradnju vjetroparka naredne godine.

Dodao je da je uz to potrebno povećati stepen iskorišćenosti uglja, a da je "najefikasniji izvor struje, povećanje energetske efikasnosti".

"Najviše energije rasipaju zgrade i zbog toga treba podizati njihovu energetsku efikasnost", rekao je Vlaisavljević i istakao da će zbog korišćenja uglja i emitovanja ugljen-dioksida EPS uložiti 700-800 miliona eura u očuvanje životne sredine i postizanje evropskih standarda.

On je rekao da Srbija još ne učestvuje u trgovini sertifikatima za emisiju ugljen-dioksida, a da bi u slučaju da ih sada kupuje on bi tona ugljen-dioksida koštao deset eura, što znači da bi EPS dodatno morao da obezbijedi 300 miliona eura.

Srbiji bi, kada bi u ovom trenutku odlučila da gradi nuklearnu elektranu, prema njegovim riječima, bilo potrebno 15 godina da realizuje tu investiciju, jer je toliko potrebno i u svijetu.

Vlaisavljević je rekao da i evropske zemlje imaju različite stavove o nuklearnim elektranama, pa Francuska planira gašenje po dva scenarija, brzom i sporom, a vjerovatno i Njemačka odustaje od nuklearne energije, pa će još zadržati elektrane na ugalj, graditi elektranu na gas i povećati korišćenje obnovljivih izvora.

Rukovodilac Centra za energetiku Rudarsko-geološkog fakulteta u Beogradu Dejan Ivezić rekao je da do 2030. ne postoji realna opasnost da Srbiji nedostaje električne energije jer je potrošnja niža nego što se očekivalo.

"I da ne postoji zabrana za izgradnju nuklearki (moratorijum) u Srbiji ne postoji stručni kadar koji bi mogao da prati tehnologiju proizvodnje struje i prerade otpada iz nuklearnih elektrana, pa akcenat treba staviti na obnovljive izvore", rekao je Ivezić.

On je rekao da je izgradnja nuklearne elektrane skupa i naveo da će izgradnja nuklearne elektrane u Bugarskoj "Belene 2" koštati oko sedam milijardi eura.

Profesor Mašinskog fakulteta Vladimir Stevanović rekao je da na tom fakultetu postoji samo jedan predmet iz nuklearne energetike, nuklearni reaktor, a da u svijetu raste interesovanje za njihovu gradnju.

"Najviše nuklearnih elektrana ima u SAD, njih 100 proizvodi 20 odsto od ukupne električne energije u toj zemlji, u Francuskoj 58 proizvodi 76 odsto struje, a Kina ima 35 i najavila je gradnju još 28 nuklearnih elektrana", rekao je Stevanović i dodao da nuklearke, kada se posmatra cio proizvodni proces, emituju daleko manje ugljen-dioksida od elektrana na fosilna goriva.

Predsjednik Javnog preduzeća Nuklearni objekti Srbije Ilija Plećaš rekao je da Srbija sada nema novac za izgradnju nuklearnih elektrana, ali da je neophodno da i dalje školuje kadrove koji mogu da prate tehnologije jer je "u okruženju 18 takvih elektrana i posljedice bilo kakvog poremećaja mogu se i u Srbiji osjetiti za dva sata".

On je istakao da će "zemlje koje ne razmišljaju o nuklearnim elektranama za 200 godina doživjeti krah".