Koliko bi Srbija izgubila smanjenjem akcize na gorivo?

Koliko bi Srbija izgubila smanjenjem akcize na gorivo?

Malo koja država na svijetu može da utiče na kretanje cijene sirove nafte na svjetskom tržištu, ali sve imaju mehanizam da ublaže oscilacije, a to je

Malo koja država na svijetu može da utiče na kretanje cijene sirove nafte na svjetskom tržištu, ali sve imaju mehanizam da ublaže oscilacije, a to je poreska (akcizna) politika. Jedna od opcija je da država privremeno smanji akcize, a dio stručnjaka predlaže da se akcizna politika promijeni, da se opterete energenti na koje nije uračunavan ovaj namet, kako država ne bi ostala bez ovog novca.

U slučaju drastičnih poremećaja na tržištu, što je u ovom trenutku slučaj u svim zemljama regiona, ne samo u Srbiji, sve oči su uprte u državu. U Srbiji je benzin od 95 oktana dostigao cijenu od 155,90 dinara po litru, eurodizel 165, a kvalitetnije vrste goriva, poput “ekstra” eurodizela, koštaju i 170,40 dinara za litar. Na ime poreskih zahvatanja od svake litre dizela, država ubire 53,2%, a iz litre benzina 54,5%. Smanjenje akciza je najbrži i najefikasniji način da država smanji svoja zahvatanja.

Takvu mogućnost je nedavno najavio i resorni ministar energetike Aleksandar Antić, koji je rekao da će Vlada pratiti situaciju na svjetskom tržištu nafte i ako se poskupljenja tamo nastave, da će razmotriti koje mjere ima na raspolaganju.

U Srbiji su posljednji put smanjene akcize 2012, kada je Vlada na period od šest mjeseci doprinijela pojeftinjenju goriva. Manjim akcizama, država, smatraju analitičari, ne bi izgubila.

– Kada poskupi gorivo pada promet i to za desetak odsto, kako pokazuju analize – kaže za Novosti Dragan Škrnjić iz Eco Cluba Srbija.

– Jasno je da u konačnom zbiru manje novca stiže u državnu kasu.

Grube računice pokazuju da na cijeni litre dizela od recimo 160 dinara, gdje je iznos fiskalnih zahvatanja oko 85 dinara, da ako smanjite akcize za pet dinara, za koliko će (plus PDV) pojeftiniti gorivo, država bi po toni goriva “izgubila” 5.000 dinara. A, ako promet padne za samo 10%, onda je budžetska kasa praznija za oko 8.600 dinara.

Jasno je da poskupljenje goriva utiče na cijene ostale robe, na primjer poljoprivrednih proizvoda i da tu onda dolazi do pada prometa i manjih prihoda države od poreza.

Nije samo smanjenje akciza rješenje. Tako stručnjaci Petrola smatraju da je jedan od načina i preraspodela iznosa akciza, kao i forsiranje alternativnih goriva.

– Iako je Srbija uvijek važila kao jedno od najrazvijenijih auto-gasnih tržišta u Evropi, poslije uvođenja visokih akciza od 400 EUR po toni (Slovenija 120, Hrvatska 140 EUR), trend potrošnje je počeo da opada, i od uvođenja akciza ovo tržište je smanjeno za oko 30%o – kaže, za Novosti, Bojan Kocić, direktor Petrola.

– Zanimljivo je da CNG (metan), koji ima jednak zakonodavni status kao TNG, uopšte ne podleže akcizi. Slično važi za LNG (prirodni gas i vodonik), dok je na električnu energiju tek skoro uvedena minimalna akciza.

Kocić smatra da bi bilo pravično da se dio akcize sa TNG prebaci na CNG i da se na taj način izjednači tržišna pozicija svih energenata koji su definisani kao čista goriva u skladu sa Evropskom direktivom.

Prelaskom na ekološka goriva posljedica po budžet države bila bi neutralna, ali bi građani mogli za duplo manju cijenu da prelaze isti broj kilometara.

– Konačno, rješenje bi moglo da bude podsticanje ugradnje TNG i CNG instalacija, koje može da bude sprovedno u zajedničkoj strategiji sa kompanijama koje posluju u sektoru energetike. Ovo bi ujedno bio i iskorak u pravcu ispunjenja preuzetih obaveza u smislu smanjenja emisije štetnih gasova – kaže Kocić.

Poslije velikog uzleta, cijena barela sirove nafte se zaustavila i počela lagano da klizi nadole. Trenutno je oko 75 USD za barel, prenose večernje novosti.

– Potrebno je izvjesno vrijeme da se potroše zalihe nabavljene po višim cijenama – objašnjava Bora Tatić, zamjenik predsjednika Udruženja privatnih benzinskih pumpi Srbije.

– Treba pratiti i kretanje kursa dolara u odnosu na euro, jer i on bitno utiče na konačnu cijenu. Od početka godine prosječna maloprodajna cijena goriva posljednjeg dana maja bila je veća, kod benzina za 6,1%, a dizela za 7,5%. Benzin je poskupio za 8,79 dinara, a dizel za 11,30 dinara.

Energetika.ba