Energetika.ba
Nafta

Šta se događalo s cijenom nafte? Ovo su odgovori na devet ključnih pitanja

Autor: Energetika.ba
Šta se događalo s cijenom nafte? Ovo su odgovori na devet ključnih pitanja

Vlasnici nafte plaćaju samo da neko uzme njihovu naftu? Većina ljudi se pita kako je to uopće moguće. Zastoj ekonomije i prometa tijekom pandemije doveo je u pitanje cijelu jednu industrijsku granu.

Što se desilo na tržištu nafte?

Cijena sirove nafte drastično je pala još prošlog tjedna zbog posljedica pandemije i mjera koje se protiv nje poduzimaju. Tu treba dodati svađu među velikim izvoznicima energenta oko količine nafte koju valja proizvoditi.

Početkom tjedna su, prema starim ugovorima, nastavljene isporuke nafte iako su skladišta već bila puna. U ponedeljak je to dovelo do negativne cijene američke nafte tipa WTI na burzi – to znači, umjesto da se na nafti zarađuje, prodavač plaća nekome samo da ju odnese i negdje uskladišti.

Kako se određuje cijena?

Cijena nafte se određuje tržišno, po principu ponude i potražnje. Zastoj privrede i prometa tijekom pandemije žestoko je smanjio potražnju za gorivom pa su cijene doslovno pale u bezdan. Tvornice naručuju manje nafte, avio-kompanijama ne treba kerozin, građani su više kod kuće i rjeđe voze automobile.

Naftno polje u saudijskoj Arabiji Saudijska Arabija: tržište je prezasićeno naftom

Kakvi ugovori su izazvali negativne cijene?

U pitanju su takozvani terminski ugovori za svibanj koji su istekli u utorak (21. travnja). To znači – tko je u utorak imao ugovor u ruci, njemu pripada određena isporuka nafte. Nafta se čuva u posebnim skladištima čije usluge plaćaju vlasnici nafte. No kako su skladišta skoro puna, cijena njihovih preostalih kapaciteta žestoko skače – a tek stižu svibanjska isporuka nafte.

Zato su ulagači u ponedjeljak bježali iz tih ugovora glavom bez obzira, dakle plaćali su da netko preuzme energent. U suprotnom bi se izlagali riziku da imaju gomilu nafte koju nemaju kome prodati dok istovremeno papreno plaćaju uskladištenje.

Jesu li špekulanti odradili svoje?

Kako se uzme. Terminski ugovori su uvijek privlačni špekulantima – oni su, pojednostavljeno, oklada na kretanje cijena u budućnosti. Špekulanti koji su ranije kupovali naftu su se ovog puta žestoko prevarili.

Tanker Tankeri služe kao plutajuća skladišta

Ali i mnoge firme na burzi kupuju robu čija je cijena uglavnom stabilna: naftu, kavu, žito. No sada je problem u tome da nitko ne želi fizički preuzeti naftu i plaćati njeno skladištenje – s ovakvim padom potražnje prije nekoliko tjedana ili mjeseci nitko nije računao.

Zašto je pala samo cijena američke WTI-nafte?

Nafta tipa WTI (West Texas Intermediate) ima veliku manu – od mjesta gdje se crpi, do mogućih skladišta vodi samo jedan put: naftovodima do mjesta Kushing u Oklahomi, gdje se nalaze najveća svjetska skladišta nafte. Kako su ta skladišta skoro puna, a za naftu WTI nema drugog puta, cijena preostalog skladišnog kapaciteta skočila je na deset dolara po barelu, što se trgovcima teško može isplatiti isplati.

Sjevernoeuropska sorta nafte Brent bolje prolazi jer razgranatija mreža naftovoda omogućuje njenu isporuku u različitim pravcima.

Zašto jednostavno nisu smanjili proizvodnju?

Osim svađe između proizvođača nafte, proizvodnju nije lako zaustaviti. Izvori nafte rade pod velikim pritiskom i, pojednostavljeno rečeno, kada jednom krene, nafta samo teče. To posebno važi za spornu metodu frackinga kojom se u SAD energenti vade iz škriljca. Zato ovih dana i oceanski tankeri služe kao plutajuća skladišta.

Kakve su posledice po branšu?

Naftni giganti će, ukoliko ne bude čudesnog oporavka ekonomije i cijene nafte, brzo dospjeti u poteškoće. Mogu kasniti s otplatom kredita ili otpuštati radnike. To će posebno pogoditi firme u SAD-u jer je tamošnji način vađenja nafte skup – stručnjaci računaju da im treba cijena od 50 dolara za barel sirove nafte kako bi posao bio isplativ.

Druge zemlje pak ukupno još puno više zavise od izvoza energenata, prije svih Saudijska Arabija i Rusija. Ove zemlje su sudjelovale u dogovoru da se proizvodnja smanji za deset milijuna barela dnevno, ali stručnjaci misle da je to nedovoljno, te da će se nafta i dalje nepotrebno gomilati.

Zašto Trump kupuje naftu?

Američki predsjednik je najavio da će država kupiti 75 milijuna barela kako bi stabilizirala cijene i popunila vlastite rezerve. No ta količina nafte, u normalnim uvjetima, odgovara svjetskoj potražnji u samo jednom danu. Dakle, Trumpov potez je gotovo beznačajan.

Erdöl-Förderturm Američka nafta je skupa i nema se gdje skladištiti

Što to sve znači za cijenu benzina i ložulja?

Ne previše. Jer najveći dio cijene benzina koji točimo na benzinskim pumpama odlazi na poreze i namete koje određuje svaka država. Doduše, kako je i europska sorta nafte Brent početkom tjedna pala na 21 dolar za barel, treba očekivati da, sa zakašnjenjem, dodatno ipak padnu i cijene na benzinskim stanicama.

Energetika.ba / DW