Predstavnici Zelenog klimatskog fonda /GFC/ predstavili su danas u Sarajevu dva projekta s ciljem ublažavanje posljedica klimatskih promjena, za čije sufinansiranje je ovaj fond BiH namijenio 19,5 miliona dolara.
Zamjenik rezidentnog predstavnika UNDP-a u BiH Suhrob Hošmuhamedov rekao je novinarima da će 17,3 miliona dolara biti investirano za sufinansiranje projekta "Povećanja ulaganja u javne objekte sa niskom stopom karbona", a ostatak za sufinansiranje projekta "Unapređenja procesa prilagođavanja na klimatske promjene u klimatski osjetljivim sektorima".
On je pojasnio da je više od 70 odsto javnih objekata u BiH građeno prije 30 godina, te da u to vrijeme u obizir nisu uzimana pitanja koja se odnose na klimatske promjene ili energetsku efikasnost, tako da su u te zgrade neophodne značajne investicije kako bi energetska efikasnost tih zgrada bila poboljšana.
"U okviru ova dva projekta biće rađeno na rekonstrukciji oko 430 javnih zgrada /u periodu od 2018. do 2025. godine/, a sredstva dolaze iz Zelenog klimatskog fonda, kao i sufinansirenjem vlasti sa svih nivoa u BiH. Ovakve investicije u prosjeku se vraćaju za tri do pet godina i zato vrijedi ulagati u obnovu objekata", poručio je Hošmuhamedov.
On je dodao da su ova dva projekta, prvi koji finansira Zeleni klimatski fond u BiH.
Pomoćnik ministra za prostrono uređenje, građevinarstvo i ekologiju Republike Srpske Miloš Јokić rekao je da je projekat izrade nacionalnog plana adaptacije izuzetno važan jer će pomoći da se izradi planska dokumentacija koji će dati konkretne smjernice kako treba djelovati u pogledu ublažavanja klimatskih promjena.
"Ova dokumentacija trebalo bi da nam pomogne da u narednom periodu obezbijedimo dodatna grant sredstva kako bismo povećali investicije u ovoj oblasti, a posebno u sektoru voda i poljoprivrede, gdje je ključno da ublažimo uticaj klimatskih promjena", istakao je Јokić.
On je naglasio da energetska efikasnost predstavlja prioritet za Vladu Republike Srpske jer je putem projekta Svjetske banke, čija je prva faza završena, pokazano da se mogu ostvariti i značajne uštede u energiji i novcu.
"Pritom smo povećali konfor u školama i bolnicama, a povećali smo angažman privrednih subjekata iz BiH jer su sve radile domaće firme", zaključio je Јokić.
Poplave, suše, šumski požari sve su češći u BiH, samo u proteklih 16 godina suša je pogodila zemlju tokom sedam sezona, a poplave su učestale tokom cijele godine. Ekonomska šteta je ogromna, naročito u sektorima vodoprivrede, poljoprivrede i stanovanja, naveli su iz UNDP-a.
Energetika.ba
ProCredit ima rješenja: Kako do solarne elektrane za vlastitu potrošnju
FBiH planira aukcije za vjetro i solarne elektrane
CIGRE BiH formira sekciju za geotermalnu energiju
