nakon skoka

Cijene energenata u EU padaju, u Hrvatskoj plin među najjeftinijim

Autor: Energetika.ba
Foto: Unsplash/Ilustracija
Računi za struju i plin smanjili su se u drugoj polovici 2023., nakon povećanja koje je počelo prije ruskog agresorskog rata na Ukrajinu i vrtoglavo poraslo do 2022. godine.

U drugoj polovici 2023. prosječne cijene električne energije za kućanstva u EU-u pale su (28,5 € za 100 kWh) u poređenju s prvom polovicom (29,4 € za 100 kWh), a blago su porasle u poređenju s drugom polovicom 2022. (28,4 € po 100 kWh).

Troškovi energije, opskrbe i mreže, stabilizirani u prvom polugodištu 2023., pokazuju pad u drugom polugodištu i dalje ostaju na visokim nivoima, u poređenju s troškovima prije vrhunca cijena 2022.

Prosječna cijena plina za kućanstva u drugoj polovici 2023. smanjena je (11,3 € za 100 kWh) u poređenju s prvom polovicom 2023. (11,9 € za 100 kWh) i drugom polovicom 2022. (11,4 € za 100 kWh). Pad troškova energije, opskrbe i mreže, započet već u prvom polugodištu 2023. godine, nastavio je silaznim tokom. Za kupce koji nisu kućanstva ovo smanjenje je izraženije, što pokazuje bolje uslove za industriju.

Ova informacija dolazi iz podataka o cijenama struje i plina koje je nedavno objavio Eurostat. Članak predstavlja pregršt nalaza iz detaljnijih članaka Statistics Explained o cijenama električne energije i cijenama prirodnog plina.

Cijene električne energije pale su u 13 zemalja EU-a u drugoj polovici 2023. godine

Podaci također pokazuju da su cijene električne energije za kućanstva pale u 13 zemalja EU-a i porasle u ostalim zemljama u drugoj polovici 2023. u poređenju s drugom polovicom 2022.

Za potrošače koji nisu kućanstva cijene su tokom drugog polugodišta 2023. pale u 17 zemalja, što je rezultiralo padom od -4,6 posto u EU. Smanjenje cijena rezultat je tržišne dinamike, ali je djelimično neutralizirano smanjenjem ili ukidanjem mjera za ublažavanje potrošača na nacionalnom nivou, prenose Financije hr.

U nacionalnoj valuti, najveći porast (+86 posto) zabilježen je u Nizozemskoj. Veliki porast nacionalne valute također je zabilježen u Češkoj (+83 posto), Poljskoj (+35 posto) i Njemačkoj (+20 posto).

Veliki pad nacionalne valute zabilježen je u Danskoj (-39 posto), Španjolskoj (-30 posto) i Švedskoj (-20 posto).

Izraženo u eurima, prosječne cijene električne energije za kućanstva u drugoj polovici 2023. bile su najniže u Mađarskoj (11,3 eura za 100 kWh), Bugarskoj (11,9 eura) i Malti (12,8 eura), a najviše u Njemačkoj (40,2 eura), Irskoj (37,9 eura). ) i Belgija (37,8 €).

U Hrvatskoj je u drugom semestru 2023. godine cijena iznosila 21.97 eura za 100 kWh.

Cijene plina: najveći porast u Litvi, najveći pad u Grčkoj

Cijene plina za domaćinstva pale su u drugoj polovici 2023., uglavnom zbog nižih troškova energije, au manjoj mjeri zbog poreza, koji se postupno vraćaju na pretkrizne nivoe nakon smanjenja u 2022. Za potrošače koji nisu domaćinstva, smanjenja u cijene plina bile su izraženije u drugoj polovici 2023.

Između druge polovice 2022. i druge polovice 2023. cijene plina (u nacionalnim valutama) najviše su porasle u Litvi (+68 posto), a najviše pale u Danskoj (-39 posto). Za potrošače domaćinstava ukupno je 12 zemalja zabilježilo poskupljenja, dok je ostalih 12 zemalja koje koriste plin zabilježilo pad cijena. U sektoru industrije, sve osim tri zemlje prijavile su pad, što ukazuje na jasan silazni trend nivoa cijena plina.

Slijede Poljska (+32 posto), Slovačka i Njemačka (obje +22 posto) s najvećim porastom cijena, dok su Grčka (-42 posto), Danska (-41 posto) i Bugarska (-40 posto) imale najveći pad.

Izraženo u eurima, prosječne cijene plina za domaćinstva u prvoj polovici 2023. bile su najniže u Mađarskoj (3,3 € za 100 kWh), Hrvatskoj (4,6 €) i Rumunjskoj (5,6 €), a najviše u Švedskoj (20,7 €), Irskoj (16,4 € ) i Nizozemskoj (24,8 eura).

© Copyright 2005. - 2024. Radio M Media Group.
Sva prava zadržana.
Dizajn i programiranje: Lampa.ba