Pojačana potražnja

Cijene plina u Evropi na najvišem nivou od jeseni 2023.

Autor: Energetika.ba
Foto: Ilustracija
Cijene plina dostigle su u ponedjeljak u Evropi najvišu razinu u nešto više od godinu dana, uz pojačanu potražnju zbog niskih temperatura i ukinuti cjenovni limit na nivou EU-a.

Na referentnoj nizozemskoj digitalnoj berzi TTF megavatsat plina s rokom isporuke u martu stajao je jutros 53,9 eura, najviše od kraja oktobra 2023. godine.

Od prošle sedmice plin je na TTF-u poskupio otprilike 11 posto, a od sredine septembra za čak 50 posto. Najjeftiniji je lani bio u martu kada je za magavatsat trebalo izdvojiti 29,13 eura.

U petak istekao je cjenovni limit koji je Evropska komisija uvela krajem 2022. godine kako bi obuzdala naglo poskupljenje plina zbog sankcija Rusiji i prekida isporuka ruskog plina cjevovodima Yamal-Europe i Sjeverni tok 1 preko Baltičkog mora koji je uništen u eksploziji.

Komisija je postavila stroge uvjete za njegovo aktiviranje pa se tako trgovina na berzama obustavlja ako cijena na TTF-u premaši 180 eura. Limit stupa na snagu i ako je cijena na TTF-u tri dana zaredom za 35 dolara veća od referentne cijene ukapljenog prirodnog plina na svjetskim tržištima.

Talijanski ministar energetike Gilberto Pichetto Fratin rekao je pak početkom januara da bi limit trebao ostati na snazi i da bi Komisija trebala sniziti plafon kako bi se spriječio cjenovni šok.

“Mislim da bi EU u ovom trenutku trebao ponovo uvesti cjenovni limit, ali ne od 180 eura, već od 50 ili 60 eura”, rekao je italijanski ministar 3. januara u radijskom intervjuu.

Poticaj cijenama plina bila je snažna potražnja zbog niskih temperatura, nakon dvije blage zime u Europi, prenosi SEEbiz.

U takvim su uvjetima zalihe na razini EU-a na početku februara bile popunjene 53,11 posto, prema podacima Gas Infrastructure Europe (GIE). Propisana je razina 60 posto.

U Hrvatskoj je podzemno skladište u Okoliju na prvi dan februara, prema podacima GIE, bilo popunjeno samo 35,97 posto. Nižu razinu zaliha bilježila je samo Francuska, od 35,50 posto.

Ispod je granice od 40 posto još samo Nizozemska s 37,09 posto.

Zalihe u Hrvatskoj pokrivale su početkom februara po GIE samo šest posto godišnje potrošnje. Blizu je i Portugal s pokrivenih sedam posto godišnje potrošnje.

Najnižu pokrivenost bilježila je Belgija, od samo dva posto.

Hrvatska je prvog dana februara bilježila najizrazitiji trend dnevnog smanjenja zaliha, za 69 posto, pokazuju podaci GIE. Blizu je i Njemačka s trendom dnevnog smanjenja za 66 posto.

© Copyright 2005. - 2025. Radio M Media Group.
Sva prava zadržana.
Dizajn i programiranje: Lampa.ba