Federalni ministar energije, rudarstva i industrije Nermin Džindić detaljno je danas predstavio sporazum o restrukturiranju rudnika koji su prije nekoliko dana potpisali predstavnici resornog Ministarstva, Elektroprivrede BiH i Samostalnog sindikata radnika rudnika FBiH.
U razgovoru za BHRT, Džindić je rekao da je proces razgovora između rudara, Elektroprivrede BiH i Ministarstva bio težak.
Nijedan rudar neće biti otpušten
- Finalni sporazum i nije tako težak, ali put do njega sigurno jeste. Aktivni pregovori vođeni su mjesec dana. Bilo je jako teških riječi s obje strane. Bilo je prekida sastanaka - kazao je Džindić.
Podsjeća da je prijedlog sporazuma Samostalni sindikat rudara FBiH predložio već na drugom sastanku. Taj prijedlog detaljno je izanaliziran ali nije postignut dogovor. Uslijedilo je još nekoliko zvaničnih i nezvaničnih sastanaka, a onda i onaj na kojem je postignut i potpisan finalni sporazum. Napravljen je balans između dvije strane, pojašnjava Džindić.
- Dogovorili smo da proces restrukturiranja u rudnicima u FBiH nema alternativu i da će se on nastaviti raditi naravno na socijalno prihvatljiv način. Ponovo podvlačim da niti jedan rudar neće biti otpušten - pojašnjava ministar.
Drugom tačkom sporazuma Elektroprivreda se obavezuje da će u ovom mjesecu izdvojiti sredstva za uvezivanje staža svim rudarima, ali i ostalim radnicima koji su stekli uslove za odlazak u penziju. Radi se o periodu od 2000. godine pa do danas, a u tu svrhu izdvojeno je ukupno 125 miliona KM. Za sutra je zakazana sjednica Skupštine Elektroprivrede na kojoj će ta odluka biti i potvrđena, nakon čega slijedi isplata i potpisivanje finalnih dogovora.
- Dio sredstava od tih 125 miliona ide na stimulativne otpremnine, a većina na uvezivanje staža - potcrtava Džindić, prenose Vijesti.ba.
Dogovorom je usaglašeno da se plan restrukturiranja nastavi do 2023. godine, a kompletan proces provodi Uprava Elektroprivrede, sa Nadzornim odborom i uz podršku Sindikata.
- Četvrta tačka sporazuma je način zbrinjavanja 1.700 radnika koji su višak. Njihovo zbrinjavanje vršit će se na socijalno prihvatljiv način za obje strane - prirodnim odlivom, prekvalifikacijama ili dokvalifikacijama i prelaskom u druga privredna društva - poručuje Džindić.
Sporazumom su se obje strane potpisnice obavezale da će uraditi nove pravilnike o radu, plaćama i radnom učinku. Pravilnikom o radnom učinku bit će definisano da će oni radnici koji ispune i prebace radnu normu biti nagrađeni, dok će oni koji to ne urade biti sankcionisani.
Zadnjim članom sporazuma Elektroprivreda se obavezuje da će nastaviti investicioni ciklus, kako bi se poboljšali uslovi svim rudarima u FBiH.
Naknadno je dodat još jedan član kojim je definisano da, ukoliko svi prethodni ne budu ispoštovani, Sindikat može ponovo aktivirati štrajk, obustavu rada ili protestni skup.
Prestrukturiranje nema alternativu
- Iskazana je podrška rudarima, prestrukturiranju koje nema alternativu. Moramo svi biti svjesni da energetska stabilnost ne smije biti upitna, ni u kom slučaju. Svi moramo podržati tu socijalnu osjetljivost, da sav taj višak radnika kroz režije i neke druge službe u nekom narednom periodu moramo zbirinuti - naglašava Džindić.
Na posljednjem sastanku, na kojem je i usaglašen finalni sporazum, ističe ministar, resorno ministarstvo i Elektroprivreda uspjeli su u svojoj namjeri - pokazati da ništa ne žele uraditi protiv rudara, niti protiv onih koji hoće da rade. Ali isti ti rudari moraju shvatiti da ne mogu na svojim leđima nositi višak radnika u režiji ali i onih koji u rudarskom sektoru nisu potrebni.
- Nema kakve struke nema u rudnicima i mi to moramo očistiti. A cilj nam je zajednički - da probamo učiniti da rudnici u FBiH mogu poslovati i živjeti od svojih primanja, da ukupan novac koji dobiju na nivou prihoda od jednog mjeseca mogu rasporediti na plaće i obaveze za plaće, na plaćanje dobavljača, repromaterijala i sve ono što prati ovako jednu kompleksu proizvodnju - naveo je Džindić.
Ovim planom prestrukturiranja rudnici se moraju dovesti u takvu situaciju da mogu platiti sve svoje obaveze od svojih prihoda.
- Mi ne želimo ništa uzimati od Elektroprivrede niti od rudnika, ali želimo da oni neovisno posluju i da mogu plaćati sve svoje obaveze - potcrtao je Džindić.
Evropska energetska zajednica (EEZ) već je poslala dopis kojim se BiH nameće da se lagano privikava ulasku u EU u pogledu takse na CO2.
- Ako ovaj problem ne riješimo, kako ćemo dočekati taj izazov koji nam je blizu. Moramo urediti rudnike, da sami posluju, a onda poslije toga kroz to interno opterećenje takse na CO2 pripremiti se na tranziciju koja je neupitna - jasan je Džindić.
Vlada BH Gasu i Energoinvestu pokazala pravila igre
Govorio je i o snabdijevanju gasom Federacije BiH, istakavši da je problem na relaciji BH Gas - Energoinvest nastao oko nove godine.
Vlada FBiH je zaključkom iz aprila, potcrtava ministar, jasno pokazala pravila igre - da je BH Gas snabdjevač, a Energoinvest operator transportnog sistema.
- Jasno smo nacrtali šta ko treba da radi i zadužili dvije uprave i nadzorna odbora da sjedu i dogovore koncept budućeg rada. Nažalost, nisu to uradili. Zasad ne trpe ni građani ni privreda. Mislim da će Vlada FBiH već u četvrtak, što se tiče te problematike, donijeti određene korake - govori Džindić.
Potcrtava da je Južna interkonekcija strateški projekat Vlade FBiH koji će zasigurno biti završen i za koji je Vlada spremna da izdvoji novac u budžetu i plati njegovu realizaciju.
Komentarisao je i sastanak s predstavnicima radnika IP Krivaje. Ministar je podsjetio da je to preduzeće u stečaju bilo i prije mandata aktuelne Vlade FBiH, prenose Vijesti.ba.
- Dosad je IP Krivaja u stečaju i Krivaja Mobel od Vlade uzela negdje oko 8,7 miliona KM za uvezivanje staža radnicima iz raznih sektora da bi mogli otići u penziju. Nema niti jednog radnika da nije otišao u penziju. U međuvremenu sam dobio informaciju da nisu opravdana sva sredstva za penzionere od prošle godine kojima je Vlada platila uvezivanje staža. Vlada FBiH ne može zbog opomene Ureda za reviziju nekome davati novu pomoć a da prethodna nije opravdana - kaže Džindić.
Oba bh. entiteta, nastavlja ministar, mogu se pohvaliti završetkom gradnje objekata koji se baziraju na proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora energije.
- Mi smo u mandatu ove vlade finalizirali dva najveća vjetroparka u FBiH. Jedan je pod dirigentskom palicom Elektroprivrede HZHB Mostar, a drugi Elektoprivrede BiH Sarajevo. Oba ta projekta su u funkciji i njihovim puštanjem u rad poraslo je interesovanje i privatnih i javnih kompanija da ulažu u obnovljive izvore energije - dodao je Džindić.
Energetika.ba