EK traži odmak od ruskog ukapljenog plina i potiče još brže širenje energije iz obnovljivih izvora
Nakon ruske invazije na Ukrajinu u februaru 2022. godine Evropska unija je odlučila postupno ukinuti korištenje ruskih fosilnih goriva do 2027. Iako su se u međuvremenu isporuke koje dolaze ruskim plinovodima smanjile, Evropska unija je prošle godine povećala količine ukapljenog plina (LNG) koji se uvozi iz Rusije.
“Umjesto da trošimo novac poreznih obveznika, novac europskih građana, za nabavku plina tako da taj novac završava u Putinovom ratnom proračunu, moramo osigurati proizvodnju vlastite energije,” rekao je Jørgensen u razgovoru s predstavnicima medija u Bruxellesu.
Iako uvoz ukapljenog plina iz Rusije još uvijek nije zabranjen, u junu 2024. EU je zabranila pretovar LNG tereta, koji se prevozi specijaliziranim tankerima, u europskim lukama. Ta odluka je bila dio još jednog paketa sankcija uvedenih zbog rata u Ukrajini, prenose Financije hr. Moskva je prije zabrane koristila luke u sjevernoj Evropi za pretovar ukapljenog plina i daljnji izvoz na azijska tržišta.
No, kao rezultat zabrane, još više ruskog ukapljenog plina sad završava u Evropi. Iako je ukupni uvoz ukapljenog plina u Evropi u 2024. godini pao na najnižu razinu od 2021., gotovo polovica uvoza otpada na SAD, dok su se količine uvezene iz Rusije povećale za 18 posto, navodi nedavna analiza američkog Instituta za energetsku ekonomiju i finansijske analize (IEEFA).
Od toga, procjenjuje se 85 posto ruskog ukapljenog plina završava u tri zemlje – Francuskoj, Španiji i Belgiji.
Jorgensen je rekao i da Ebropska komisija priprema izmjene pravila kojima bi se ubrzala izgradnje infrastrukture za obnovljivu energiju. No, u slučaju pojedinih industrijskih sektora i grijanja domaćinstava, gdje se plin ne može na brzinu zamijeniti strujom, Jørgensen kaže da će se potražiti novi dobavljači.
“U takvom slučaju moj zadatak je osigurati da plin bude jeftin i da nije ruski... Još uvijek će postojati određena potreba za plinom, i u tom smislu morat ćemo naći nove izvore koji nisu Rusija – a to, između ostalog, može značiti i veći uvoz iz SAD-a.”
Referentne cijene plina skočile su prošle sedmice i dosegnule najvišu razinu u posljednje dvije godine. Američki predsjednik Donald Trump zaprijetio je prije stupanja na dužnost u januaru da će EU morati uvoziti više nafte i plina iz SAD-a, inače će uvesti carine na evropski uvoz.
Evropska komisija ne kupuje direktno zemni plin, ali je izradila planove za užu saradnju s dobavljačima ukapljenog plina izvan Evropske unije, te razmatra mogućnost ulaganja u infrastrukturu za izvoz LNG-ja u inozemstvu, kako bi se time osigurali dugoročniji ugovori sa stabilnijim cijenama, izvijestio je Reuters početkom ove sedmice, pozivajući se na neobjavljeni dokument kojeg su dobili na uvid. Prema postojećim propisima EU, nabavni ugovori o plinu moraju se svi okončati do 2049. godine, kako bi se u sklopu borbe protiv klimatskih promjena stopa emisija svela na nulu do 2050. godine.
Jørgensen je odbio komentirati te prijedloge koji su procurili u javnost, a koje će Komisija, kako se očekuje, i službeno objaviti sljedećeg tjedna. Međutim, potvrdio je da Komisija radi i na novim pravilima za stroži nadzor europskog plinskog tržišta, kako bi se suzbilo špekulativno trgovanje koje uzrokuje rast cijena. Sljedećeg tjedna se očekuje i da će Komisija predložiti “financijske instrumente” čiji je cilj da se smanji povezanost maloprodajnih cijena električne energije od visokih nabavnih cijena plina.
Uprkos brzom širenju obnovljivih izvora energije u Evropi, zbog evropske regulative cijene plina i dalje uvelike određuju cijene električne energije koju plaća velik dio evropskih domaćinstava.