Izravna pomoć stanovnicima i promjena poreznih politika neka su od kratkoročnih rješenja koje Europska komisija predlaže za krizu s cijenama energenata koja pogađa svijet.
“Šok rasta cijena neočekivana je kriza u kritičnom razdoblju”, rekla je Kadri Simson, povjerenica Europske komisije za energetiku, pred Europskim parlamentom. Najavila je i kako će cijene plina ostati visoke do proljeća.
“Potražnja i cijena velike su u cijelom svijetu i nemoguće je da Europska unija ostane imuna na to”, upozorila je Simson.
Najavila je i da će Komisija idući tjedan predstaviti paket prijedloga mjera koje države članice mogu provesti u skladu s europskim zakonima kako bi umanjile socijalne posljedice rasta cijena.
Među tim prijedlozima je ciljana podrška korisnicima, izravna pomoć najugroženijim skupinama, smanjivanje energetskih poreza i preusmjeravanje troškova energenata na opće poreze. Prema riječima povjrenice Simson, izostanak djelovanja mogao bi ugroziti europski ekonomski oporavak nakon pandemije.
Komisija analizira i prijedlog zastupnika i europskih političara o zajedničkoj kupovini plina kojim bi se spriječilo države članice da budu konkurencija jedna drugoj u nabavci energenata.
Dugoročno, Simson je naglasila potrebu diverzifikacije europskih izvora energenata, integraciju tržišta, jačanje kapaciteta skladištenja energenata i brži prijelaz na obnovljive izvore energije. Naglasila je i kako mora biti jasno da rast cijene “nema veze” sa zelenim politikama i da obnovljivi izvori nisu izvor nestabilnosti tržišta.
Međutim, s tim se dio europarlamentaraca nije složio, jer neki od njih strahuju da bi ova kriza mogla ugroziti prijelaz na obnovljive izvore energije.
Najbolji odgovor je brži napredak prema cilju od 65 posto električne energije iz obnovljivih izvora do 2030. godine”, zaključila je Simson.
Rast cijena energenata u Europi rezultat je kombinacije faktora – ekonomskog oporavka svjetske ekonomije nakon koronakrize i duge prošlogodišnje zime, manjeg opsega opskrbe u Europi i rekordno niskih zaliha plina na kontinentu te veće potražnje iz drugih dijelova svijeta poput istočne Azije koja plaća višu cijenu energenta.
Europa je sve ovisnija o prirodnom plinu zbog napuštanja ugljena i nuklearne energije, a Rusija i Norveška su zbog tehničkih razloga morale smanjiti svoje pošiljke.
Krizi nisu pripomogli i prirodni faktori poput slabijeg vjetra na Sjevernom moru, otkud Velika Britanija dobavlja četvrtinu svoje energije, te suše u Brazilu koje su smanjile proizvodni kapacitet hidroelektrana, piše The Wall Street Journal.
Istovremeno, The New York Times piše o sumnjama da Moskva pokušava iskoristiti krizu kako bi Europu primorala da odobri rad Sjevernog toka 2, kontroverznog plinovoda koji povezuje Rusiju i Njemačku, a kojem se protivi SAD i dio europskih država.
Veleprodajna cijena prirodnog plina dosegnula je rekordno visoke vrijednosti u nizu europskih država, a računi za kućanstva i poduzeća već su naglo porasli te bi s hladnijim vremenom mogli bi postati još veći.
Putin: Sami ste krivi
Ruski predsjednik Vladimir Putin rekao je u srijedu da je Evropa odgovorna za plinsku krizu, jer nije zaključila dovoljno dugoročnih ugovora o isporuci plina s Moskvom, čime je potaknula rekordni skok cijena.
“Njihova se politika sastojala od izlaska iz dugoročnih ugovora i pokazala se pogrešnom”, izjavio je Putin tokom sastanka s dužnosnicima ruskog energetskog sektora. “Pogriješili su”, dodao je, prenosi Hina.
“Zbog toga je cijena plina oborila sve historijske rekorde i danas se približava 2.000 dolara po kubnom metru, ili deset puta više od prosječne cijene prošle godine”, dodao je ruski predsjednik.
Evropa, čiju trećinu potreba za plinom pokriva Moskva, godinama navodi da želi imati različite izvore opskrbe, ali bez nekog učinka.
Putin je rekao da su se Evropljani počeli više oslanjati na kupovinu plina na licu mjesta nego na dugoročnu kupovinu, koja bi ih na nekoliko godina vezala za Moskvu. Danas više nema gotovinske kupovine.
U srijedu je cijena plina oborila nove rekorde i porasla za 25 posto na evropskim tržištima, dok potražnja ne prestaje rasti prije zime, uz ograničenu opskrbu i smanjene zalihe.
Analitičari su upozorili da bi, s obzirom da su zalihe u evropskim skladištima na historijski niskim nivoima u ovo doba godine, u Aziju odlazi glavnina ukapljenog prirodnog plina (LNG) iz zemalja izvoznica, a Rusija dozira izvoz kroz cjevovode, postoji realna zabrinutost da bi se Evropa mogla suočiti s nedostatkom plina kroz četvrti kvartal.
Navode kako bi potencijalno rješenje bilo rano odobrenje i pokretanje plinovoda Sjeverni tok 2, kojim bi se mogao dopremiti prijeko potreban plin u Evropu prije kraja 2021. godine.
(Energetika.ba)