Osam mjeseci nakon što je Rusija izvršila invaziju na Ukrajinu, Evropska unija je uspjela da nadoknadi 80 posto plina kojeg je dobijala iz Rusije.
Najgori mogući scenariji gomilali su se tokom ljetnih mjeseci. Njemački ministar privrede upozorio je na "katastrofalna" gašenja industrije, prekinute opskrbne lance i masovnu nezaposlenost.
Francuski predsjednik pozvao je građane da smanje grijanje. Španija je pitala zašto bi zemlje koje se nisu postale ovisne o ruskom plinu trebale spašavati susjede koji su im u prošlosti držali lekcije o fiskalnoj disciplini.
Bivši ruski predsjednik Dmitrij Medvedev, u međuvremenu, radosno je predvidio da će se Evropljani "smrzavati u svojim domovima" jer nisu razmislili o posljedicama davanja podrške Ukrajini. "Hladnoća će uskoro", rekao je, prijeteći, u junu prošle godine.
Ali kako Evropska unija ulazi u posljednji mjesec meteorološke zime 2023. godine, znakovi postaju jasniji da su njene članice prebrodile historijsku krizu i to ne samo zato što se “General Zima” pokazao blažim protivnikom nego što je Medvedev predvidio.
U roku od osam mjeseci nakon što su ruske trupe stupile na ukrajinsko tlo, blok od 27 evropskih država zamijenio je oko 80 posto prirodnog plina koji je dobijao iz Rusije, i to brzom izgradnjom nove infrastrukture za ukapljeni prirodni plin, pronalazeći kreativne načine da pomognu jedni drugima usred nestašica i uspješno provode politiku uštede energije.
Nizozemska, na primjer, najveći proizvođač prirodnog plina u EU-u, oslanjala se na ruski plin za 15-20 posto svojih zaliha dok je zatvarala svoje ogromno polje Groningen, ali je udvostručila svoje kapacitete za uvoz LNG-a s jedinicama za skladištenje i ponovno rasplinjavanje u Rotterdamu i Eemshavenu .
Udio ruskog plina na evropskom tržištu (Grafika: The Guardian)Nizozemska je dodatne kapacitete iskoristila kako bi zadovoljila domaću potražnju, koju je uspjela smanjiti za 22 posto u poređenju s prosjekom prethodnih godina te isporučila višak plina Češkoj, Njemačkoj i Francuskoj. Kao i drugdje, potrošačke cijene energije skočile su, ali su bile subvencionirane i ograničene.
“Bilo je trenutaka prošle jeseni kada sam se zabrinuo da će neke evropske vlade odgovoriti na krizu davanjem prioriteta vlastitoj opskrbi energijom i prestankom dijeljenja sa susjedima, što bi bilo ekonomski i politički pogubno,” rekao je Simone Tagliapietra, energetski stručnjak u thinktank Bruegel sa sjedištem u Briselu.
“Ali Evropa je uspjela izbjeći iskušenje protekcionizma i uspjela je zadržati svoje unutarnje tržište netaknutim.”
Promptne cijene plina pale su u ponedjeljak na oko 55 eura po megavat satu (MWh), što je razina koja je posljednji put viđena prije početka rata u septembru 2021., a krajem prošlog augusta cijena je bila čak 330 eura po MWh.
Ispunjenost njemačkih skladišta plina (Grafika: The Guardian)
Tokom cijele prošle godine potražnja za plinom u Evropskoj uniji bila je 12 posto niža od prosjeka u razdoblju od 2019. do 2021. godine, procjenjuje Bruegel.
Njemačka, kojoj je zbog velike ovisnosti o izvozu energenata iz Rusije uvijek bila suđena da snosi najveći teret Putinove plinske ucjene, uspjela je 2022. godine potrošiti 14 posto manje plina nego što je to činila u prosjeku u godinama od 2018. do 2021. Ulazi u februar sa svojim spremnicima za skladištenje plina 80 posto punim, u poređenju sa 36 posto u ovom vrijeme prošle godine.
Iako su visoke cijene plina uzele danak njemačkoj industriji, šteta za sada nije bila katastrofalna. Dok je BDP u najvećoj evropskoj ekonomiji pao za 0,2 posto od oktobra do decembra, vlada je prošlih sedmica poboljšala svoju prognozu za narednu godinu, predviđajući da će recesija biti "kraća i blaža" od očekivane.
Nordijske zemlje bile su još uspješnije u smanjenju potrošnje plina, pri čemu je Danska smanjila ukupnu potražnju za proizvodnju električne energije, industriju i grijanje kućanstava za 24 posto, Švedska za 36 posto i Finska za nevjerojatnih 47 posto (iako je prirodni plin činio samo 5 posto njenih ukupnih energetskih potreba).
Prošlog su ljeta neke južnoeuropske države isprva signalizirale nevoljkost ravnomjernoj podjeli tereta uštede energije. Španija je pristala na smanjenje upotrebe plina od 7-8 posto nakon što je ustvrdila da jedinstveni cilj od 15 posto jednostavno nije pravedan prema zemljama koje, poput nje, koje nisu uvelike ovisne o ruskom plinu i koje su "napravile domaću zadaću" kada je u pitanju diversificiranje opskrbe energijom.
Kretanje cijene plina u Evropi (Grafika: The Guardian)Ipak, nije se pobjegla od zadatka. U julu je koalicijska vlada predvođena socijalistima najavila niz mjera namijenjenih smanjenju potrošnje energije u zemlji i korištenja ruske nafte i plina. Mnoge su se inicijative temeljile na štedljivosti i zdravom razumu.
Mjere, koje će ostati na snazi do novembra ove godine, postavljaju stroga ograničenja za temperaturu klimatizacije i grijanja u javnim i velikim poslovnim zgradama.
Prema dekretu, grijanje u trgovačkim centrima, kinima, pozorištima, željezničkim stanicama i aerodromima ne bi smjelo biti postavljeno na više od 19 stepeni zimi, a klima uređaji ne bi smjeli biti postavljeni ispod 27 stepeni ljeti.
Kao rezultat toga, Španija je na kraju ispunila cilj kojem se oklijevala posvetiti: između kaugusta i novembra, zemlja je smanjila svoju potražnju za prirodnim plinom za 15 posto u usporedbi s razinom potrošnje u istom razdoblju u posljednjih pet godine
U Francuskoj su napori za uštedu energije postali teška borba jer je nekoliko ključnih francuskih nuklearnih reaktora bilo podvrgnuto održavanju ili sigurnosnim radovima baš kada su bili potrebniji nego ikad.
Od početka maja do kraja oktobra oko polovica od 56 francuskih reaktora bilo je u stanju zbog radova na popravcima, pretvarajući zemlju iz najvećeg evropskog izvoznika električne energije u neto uvoznika. Jedna od zemalja koja je u tom razdoblju povećala izvoz električne energije u Francusku bila je Njemačka, koja je zauzvrat uvozila više plina od svog zapadnog susjeda.
Nakon što su francuski lokalni dužnosnici pripremili planove za nepredviđene situacije za najgori mogući scenarij isključenja struje u decembru, situacija se stabilizirala. Do sredine januara 73 posto francuske nuklearne flote ponovno je bilo u funkciji, što joj je pomoglo da ponovno zauzme mjesto najvećeg izvoznika električne energije u EU.
Kada su se nuklearne elektrane borile, obnovljivi izvori su priskočili u pomoć. Prema analizi thinktanka Ember Climate, Evropska unija je 2022. crpila 22 posto svoje električne energije iz solarne energije i energije vjetra, pri čemu su obnovljivi izvori energije prvi put nadmašili plin.
Zanimljivo je da je Švedska, s energetskim miksom u kojem dugo dominiraju nuklearna i hidroenergija, postala najveći evropski izvoznik električne energije 2022. godine, prodajući 20 posto svoje proizvodnje u inozemstvo, dijelom zahvaljujući brzom razvihz kopnenih vjetroelektrana.
Vjetar je sada treći najveći izvor električne energije u Švedskoj i planira se daljnje širenje. U Finskoj kapacitet vjetroelektrana povećao se za 75 posto samo prošle godine, što je zemlji omogućilo povećanje energetske nezavisnosti "stvarno dobrim tempom", rekli su dužnosnici.
Planovi za proširenje proizvodnje obnovljive energije zapravo su radikalno ubrzani energetskom krizom u sve tri nordijske zemlje, pri čemu se predviđa da će se kopnena energija vjetra i solarna energija više nego udvostručiti do 2030. i da će vjetar biti dominantan izvor energije.
U konačnici, odluka Vladimira Putina o energetskom ratu pomogla bi Švedskoj da do kraja desetljeća proizvede 65 posto svoje energije iz obnovljivih izvora energije, Finskoj 51 posto, a Danskoj 55 posto.
Godina preispitivanja opskrbe energijom nije učinila Evropu čišćom u cijelom bloku. U Poljskoj, koja se još uvijek oslanja na ugalj za većinu svojih potreba za grijanje, vlada je uvela naknadu za ugalj i zamrznula cijene električne energije za pojedinačna kućanstva.
Kriza je značila usporavanje planova u brojnim zemljama za postupno ukidanje uglja, pri čemu je to pitanje skliznulo niže na dnevnom redu u Poljskoj, dok su u Bugarskoj zastupnici nedavno glasali za odgodu planova za postupno ukidanje elektrana na ugalj, prenosi The Guardian.
Energetika.ba / Klix.ba