Da su računi u nekim državama višestruko veći nego u drugima, pokazuju novi podaci Eurostata. Razlike proizilaze iz energetskog miksa, regulacije i politike subvencija, ali i iz razlika u kupovnoj moći stanovništva.
Struja najskuplja u Njemačkoj
U prvom polugodištu 2025. cijene električne energije za domaćinstva kretale su se od 6,2 eura po 100 kWh u Turskoj do 38,4 eura u Njemačkoj. Prosjek za 38 evropskih zemalja – članica EU-a, kandidata i država EFTA-e – iznosio je 28,7 eura po 100 kWh.
Zapadna Evropa je pritom imala najviše nominalne cijene. Uz Njemačku, Belgija (35,7 eura) i Danska (34,9 eura) su takođe pri vrhu, a cijene su prelazile 30 eura po 100 kWh i u Italiji, Irskoj i Češkoj.
S druge strane, većina istočnoevropskih zemalja i kandidata bilježi znatno niže račune.
Električna energija košta manje od 10 eura po 100 kWh u Turskoj, Gruziji, Kosovu, Bosni i Hercegovini i Crnoj Gori. Među članicama EU-a, Mađarska je imala najnižu cijenu električne energije za domaćinstva – 10,4 eura po 100 kWh, dok se u Hrvatskoj cijena kretala oko 15 eura po 100 kWh.
Stručnjaci konsultantske kuće VaasaETT objašnjavaju da razlike u nominalnim cijenama odražavaju niz specifičnih faktora – od strukture proizvodnje (udio gasa, uglja, nuklearne i obnovljive energije), strategije nabavke i formiranja cijena dobavljača do različitih modela subvencionisanja i dizajna tarifnih sistema.
Kupovna moć mijenja sliku
Ako se cijene prilagode standardu kupovne moći (PPS), koji uzima u obzir lokalne prihode i troškove života, razlike među državama postaju manje, pa „jedan euro nema istu težinu u svakom gospodarstvu“. Primjerice, hiljadu eura može pokriti jedan mjesec kirije u Njemačkoj, a dva ili tri u Bugarskoj. Stoga, iako su nominalne plate u bogatijim državama više, prilagođavanje na kupovnu moć sužava jaz.
Posmatrano kroz PPS, ukupne cijene električne energije i gasa kreću se od 12,8 PPS u Islandu do 39,2 PPS u Češkoj, koju slijede Poljska (35 PPS), te Italija i Njemačka, obje iznad 34 PPS, javlja SEEbiz. Na donjem kraju liste su Malta (13,7 PPS), Turska (14 PPS) i Mađarska (15 PPS). Nordijske zemlje, posebno Norveška (16 PPS) i Finska (18,7 PPS), imaju relativno povoljnije cijene kada se koriguju za kupovnu moć, dok je i Švedska ispod prosjeka EU-a od 28,6 PPS.
Rast cijena
Cijene električne energije u mnogim državama ostale su relativno stabilne, s promjenama manjim od 10 posto između prvog polugodišta 2024. i 2025. No u nekima je došlo do naglih skokova, pa su, recimo, Moldavija i Turska zabilježile povećanja veća od 50 posto na svojim računima.
Unutar EU-a, Luksemburg i Irska istakli su se rastom cijena većim od 25 posto, dok su Slovenija, Finska i Kipar imali najveće padove – veće od 9 posto u apsolutnim iznosima.
Plin (gas): Švedska najskuplja, Gruzija najjeftinija
Cijene prirodnog gasa za domaćinstva u prvom polugodištu 2025. takođe pokazuju velike razlike. Švedska je bila najskuplja s 21,30 eura po 100 kWh, slijede Holandija (16,2 eura) i Danska (13,1 eura). Prosječna cijena u EU-u iznosila je 11,4 eura po 100 kWh.
Na drugom kraju ljestvice, u EU-u su Mađarska (3,07 eura), Hrvatska (4,61 eura) i Rumunija (5,59 eura), koje su imale najniže cijene gasa za domaćinstva. Ako se uključe i druge države s dostupnim podacima, apsolutno najnižu cijenu bilježi Gruzija – 1,7 eura po 100 kWh, dok je Turska na 2,1 euro, piše Lidemedia.hr.
Među najvećim ekonomijama EU-a, Francuska (13 eura) ima najskuplji gas za domaćinstva, slijede Italija (12,4 eura) i Njemačka (12,2 eura), dok je Španija (8,6 eura) najpovoljnija među „velikima“.
Prema podacima VaasaETT-a, na razlike u cijenama gasa utiču različite strategije nabavke i formiranja cijena, nivoi popunjenosti skladišta, vremenske prilike i temperature, interkonekcije s drugim tržištima te modeli subvencionisanja i struktura tarifnih sistema.
PPS prilagođavanje cijena gasa
Kod prirodnog gasa prilagođenog standardu kupovne moći, Švedska i dalje ostaje na vrhu sa 17,6 PPS, dok Mađarska ima najnižu razinu u EU-u – 4,4 PPS. Hrvatska se tu našla u donjem dijelu tabele sa 6,5 PPS, dok je prosjek EU-a 11,1 PPS.
Posebno se ističe Sjeverna Makedonija, s 24,1 PPS, iako joj je nominalna cijena relativno umjerena – 12,2 eura po 100 kWh. To znači da, u kontekstu lokalnih primanja i troškova života, gas ondje opterećuje kućne budžete znatno više nego što sugeriše nominalni iznos.
Na godišnjem nivou, u prvoj polovini 2025. cijene gasa za domaćinstva u nacionalnim valutama najviše su porasle u Turskoj (28,2 posto), Sjevernoj Makedoniji (26 posto), Estoniji (23,9 posto), Bugarskoj (23,6 posto) i Švedskoj (20,9 posto). Istovremeno su neke zemlje zabilježile značajne padove, a to su Slovenija (12,7 posto), Austrija (11,5 posto) i Češka (10,9 posto), koje su imale smanjenja cijena gasa veća od 10 posto u apsolutnim iznosima.