Njemački ministar ekonomije Robert Habek u Kataru i Emiratima traži alternative ruskom gasu. Ali, kaže, ništa ne može preko noći i upozorava: embargo na ruski gas značio bi hladne radijatore i udar na njemačku privredu.
Njemački ministar ekonomije i energetike Robert Habek u subotu je sletio u Dohu, nadajući se da će u Kataru naći izvjesne zalihe tečnog gasa koje mogu da umanje njemačku zavisnost od ruskih energenata, piše DW.
Potom će nastaviti do Ujedinjenih Emirata, jednog od lidera u proizvodnji zelenog vodonika, energenta od kojeg i Njemačka očekuje mnogo. Prethodno je Habek bio u Norveškoj, takođe se raspitujući za veće količine gasa.
Nevolja za Njemačku je što nema nijedan terminal za prijem tečnog gasa. Prva dva se užurbano planiraju, ali teško da mogu biti gotova pre 2026. godine.
Teško bez Rusije
"Ni u kojem slučaju nećemo da uđemo u zavisnost od nekog drugog. Različiti isporučioci treba da imaju udio od 10 ili 20 odsto u njemačkoj mreži liferanata, ali nikako 50 odsto ili više. To je bilo glupavo, svejedno da li se radi o Rusiji ili nekog drugoj zemlji", rekao je Habek prije puta za radio Dojčlandfunk.
Na pitanje da li će Njemačka uspjeti da napuni skladišta gasa do iduće zime, političar Zelenih je rekao: "Da, ali trenutno samo uz ruski gas. To je gorka istina koju mi je teško i da izgovorim. Ali tako je kako je."
Prema Habekovim riječima, ukoliko iz drugih izvora ne bude više gasa, a dotok ruskog iz nekog razloga prestane, iduće zime"ne bismo imali dovoljno gasa da svi domovi budu topli i da industrija radi".
"Uopšte ne bih da širim paniku ili nekome kvarim raspoloženje, ali odluku da ne uvodimo gasni embargo nismo donijeli lakomisleno, već nakon intenzivnih razgovora", dodao je Habek. "I naša industrija bi da pomrsi Putinu računicu, to je sigurno, ali moramo da razumijemo šta bi takva odluka za nas značila."
Većina gasa iz Rusije
Njemačka posljednjih godina podmiruje 56 odsto potreba za gasom iz Rusije, mahom preko gasovoda Sjeverni tok 1 podno Baltičkog mora.
Ipak, prema saopštenju udruženja energetske industrije BDEW, taj udio je u prvom kvartalu ove godine opao na 40 odsto. Podaci su još preliminarni.
Prema BDEW, ukoliko bi izostao gas iz Rusije, Njemačka bi ove godine mogla da nadoknadi svega polovinu te količine. Cilj da se popune skladišta kapaciteta 24 milijarde kubnih metara gasa bi teško bio izvodljiv bez dotoka iz Rusije.
Prethodnih sedmica mnogi glasovi zahtijevaju prestanak uvoza ruskih energenata, kao vid sankcija zbog ruske agresije u Ukrajini. Njemačka iz Rusije uvozi i oko polovine svog uglja i trećinu nafte. Cijene na benzinskim pumpama su rekordne ovih dana.
Prema novoj anketi Dojčlandtrend, koju redovno sprovodi javni servis ARD, javno mnjenje je podijeljeno: 44 odsto građana bi podržalo embargo na ruske energente, 45 odsto ne bi, piše DW.
Energetika.ba