Zajednička komisija za ekonomske reforme i razvoj Parlamentarne skupštine BiH uputila je juče u oba doma inicijativu kojom se od Vijeća ministara BiH traži da u saradnji sa nadležnim entitetskim institucijama utvrdi kolike su maloprodajne marže distributera nafte na goriva, te da nakon toga pronađu mogućnost da dodatni nameti, odnosno povećana cijena nafte i naftnih derivata, padnu i na leđa distributere, a ne samo na građane BiH.
Poslanici i delegati svjesni su da će ovom inicijativom udariti "u osinje gnijezdo" i izazvati naftni lobi koji je u BiH veoma jak. Nakon jednoiposatne polemike i traženja mogućnosti da se u inicijativi ne spominje "ograničavanje maloprodajne marže", komisija je uspjela inicijativu, koju je predložio Nezavisni blok, korigovati na način da ona, kako su istakli, prođe parlamentarnu proceduru.
Poslanici i delegati u ovoj komisiji danas su raspravljali o ovoj inicijativi ubijeđeni da u sali nema novinara, pa su pokušavali tekst inicijative uskladiti tako da ga može podržati i delegat iz reda hrvatskog naroda kako bi ona prošla nadležnu komisiju i došla pred poslanike i delegate. Tako će danas poslanici u Predstavničkom domu BiH imati priliku da kažu šta misle o ovoj inicijativi i odluče o tome hoće li je podržati ili ne. Zajednička komisija je inicijativu usvojila sa pet glasova "za" dok je jedino bio suzdržan Sead Kadić, delegat iz SDA. On je rekao da ne želi da bude licemjeran, jer je podržao set zakona o akcizama.
"Mene su moje kolege u stranci, kao i ekonomski analitičari, te predstavnici međunarodne zajednice ubijedili u opravdanost donošenja ovog zakona i sada bi bilo licemjerno da ja glasam za ovu inicijativu, ma koliko je smatrao opravdanom", kazao je Kadić, iako je SDA prošle sedmice nakon sjednice Predsjedništva stranke odlučila da će od Vijeća ministara BiH i Vlade FBiH zatražiti da inspekcije krenu u provjeru kako bi se zaustavio rast cijena nafte i naftnih derivata, ali i osnovnih životnih namirnica.
Salko Sokolović, predlagač u ime Nezavisnog bloka, kazao je da su cijene osnovnih životnih namirnica porasle te da je imao priliku lično se uvjeriti u to. Tvrdi da naftni distributeri zarađuju mnogo na maržama koje su veće nego u razvijenim evropskim zemljama te da bi BiH i njeni entiteti trebalo da ograniče marže distributerima kako bi olakšali građanima BiH koji su najviše pogođeni rastom cijena nafte i naftnih derivata.
Zdenka Džambas, delegat iz HDZ BiH, istakla je da cijeni trud kolega iz Nezavisnog bloka, ali da treba biti oprezan s ovom inicijativom, jer ne bi bilo dobro da se ulazi u ovlasti entiteta.
Takođe, sve je izvjesnije da će u narednom periodu doći do pritiska na naftne distributere u BiH da umanje cijene nafte i naftnih derivata koje su od 1. februara, kada je na snagu stupio set zakona o akcizama povećane čak do 25 feninga, iako je zakonom predviđeno da cijene budu više za 18 feninga.
Zaim Backović, poslanik iz BPS-a, kazao je da će za današnju sjednicu pripremiti informaciju o tome koliko naftni distributeri zarađuju na gorivu koje prodaju u BiH. Tvrdi da je 2010. godine litar nafte u BiH koštao 1,63 KM, a da je barel nafte na svjetskom tržištu iznosio 103,5 KM, a da sada barel nafte košta 80 KM, a cijena nafte po litru u BiH iznosi 2,21 KM u prosjeku.
"To znači da je zarada po litri 60 feninga. U Hrvatskoj je to 20 posto, a po ovome znači da je u BiH čak 35 posto", kazao je Backović.
Đorđe Krčmar, predsjedavajući ove komisije, podržao je inicijativu, te konstatovao da je u Austriji nafta jeftinija nego u BiH. Istakao je da od Gradiške do Banjaluke, na 50 kilometara ceste ima čak 30 pumpi, što, kako je istakao, ukazuje na činjenicu da se biznis isplati. Damir Bećirović, poslanik DF-a, kazao je da će svakako podržati inicijativu, ali da ne vjeruje da će ona proći.
Energetika.ba / NN