Bosna i Hercegovina bi trebala biti tranzitna zemlja za gas, bez obzira iz kojeg dijela on dolazio, jer bi na taj način mogla koristiti jeftine izvore energenata i ubirati tranzitne takse, izjavio je danas u Sarajevu državni ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa Mirko Šarović.
Šarović je prije susreta radnih grupa za energetiku Bosne i Hercegovine i Ruske Federacije u Sarajevu poručio da na taj način zagarantovana sigurnost snabdijevanja gasom.
"Ako se prekine gasovod, na primjer, u Ukrajini, onda imamo druge izvore snabdijevanja. To je u interesu građana. Ako imamo više izvora snabdijevanja, a ukoliko primjenimo evropske standarde, onda će gas za svakog od nas biti jeftiniji, jer je veća konkurencija. Zbog toga je naopako razmišljanje nekih u ovoj zemlji da se trebamo opredijeliti za samo jedan gasovod misleći da je ta zemlja možda nama prijateljska. To nema nikakve veze, ovo su ekonomski rezoni, evropski standardi, treba nam više izvora i da budu, ako je moguće, tranzitni preko BiH i da uberemo tranzitne takse. Lošija varijanta je da se priključujemo na ovaj ili onaj krak, jer ga moramo mi finansirati. Potrebno je da na takav način razmišljamo i svima će nam biti bolje te ćemo koristiti jeftine izvore energenata koji to nimalo nisu", poručio je Šarović.
Prvom sastanku radnih grupa za energetiku Bosne i Hercegovine i Ruske Federacije, osim Šarovića, prisustvuje i ambasador Rusije u BiH Petar Ivancov.
Radne grupe biće angažovane na rješavanju ključnih otvorenih pitanja između dvije zemlje te na saradnji u kapitalnim projektima, kao što je izgradnja novih i modernizacija postojećih termoelektrana.
"Na dnevnom je redu više pitanja, prije svega pronalazak novih mogućnosti za saradnju u energetskom sektoru, pitanja koja se odnose na realizaciju obaveza BiH za isporučeni gas tokom perioda 1992. - 1995. godine koji je prilično veliki. BiH nije našla načine kako da ove obaveze izmiri, ali ćemo razgovarati i o drugim pitanjima, prije svega oko odluke o kvaliteti tečnih naftnih goriva, od interesa za obje strane, pitanja saradnje u oblasti novih tehnologija kada je u pitanju ugalj i saradnje u rekonstrukciji i nabavci nove opreme za energetske objekte, prije svega termoelektrane u BiH čiji je vijek istekao ili je na samom isteku", kazao je Šarović.
Istakao je da je jedna od važnijih tema današnjeg sastanka vraćanje duga BiH Ruskoj Federciji, odnosno Gaspromu, koji je proistekao iz isporuke gasa u ratnom periodu 1992.- 1995.
"On je, prema zajedničkoj procjeni, iznosio 104 miliona dolara i u međuvremenu je smanjen zbog odluke Vlade FBiH da se za metar kubni gasa na račun izdvaja pet dolara. BiH nije našla način kako da taj unutrašnji balans, odnosno da obaveze RS-a i FBiH osaglase i nađe modalitet otplate ovog duga. To je važno s obzirom na to da BiH energetski, kada je u pitanju gas, zavisi samo od jedne cijevi koja dolazi iz Ruske Federacije i da se godinama ne otplaćuje", kazao je Šarović.
Tema razgovora biće i dalja gasifikacija BiH, Ruski tok, sigurno snabdijevanje i druga pitanja.
"Pitanje sigurnog snabdijevanja trebalo bi biti u vrhu našeg prioriteta. To je svakako pitanje koje interesuje građane kao krajnjeg korisnika", poručio je Šarović.
Podsjetio je da BiH ima pet velikih termoelektrana koje su tehnološki pričilno zaostale, jer se koriste više desetina godina i ne ispunjavaju standarde, posebno kada je u pitanju zaštita životne sredine.
"Oprema i u rudnicama koji snabdijevaju termoelektrane i u termoektranama pretežno je iz Rusije i zato ukoliko želimo da im produžimo vijek trebamo o tome razgovarati upravo s ruskom stranom. Oni su zainteresovani, a trebalo bi i mi", kazao je Šarović.
Poručio je da je interes cijele BiH i prioritet da Rafinerija Brod, jedina naftna rafinerija u BiH, uspješno posluje.
(AA)