Bosna i Hercegovina treba ubrzano da traži odgovore i rješenja za dalje snabdijevanje i korištenje prirodnog gasa za šta imamo znanja i iskustva, da uspješno odgovorimo tom izazovu, rečeno je na sastanku predstavnika gasne privrede u BiH održanom ove sedmice u Sarajevu.
Uzimajući u obzir situaciju izazvanu agresijom Rusije na Ukrajinu i zahtjeve Evropske unije da se ubrza dekarbonizacija i pristupi temeljitoj tranziciji energetskog sektora, Bosanskohercegovački komitet Međunarodnog vijeća za velike električne sisteme (CIGRE) planira organizirati krajem maja ili početkom juna okrugli sto posvećen stanju, trendovima razvoja, ulozi i značaju prirodnog gasa u energetici Bosne i Hercegovine.
Gasna mreža u Bosni i Hercegovini je slabo razvijena jer još od prije 40 godina od kada je došao prirodni gas u BiH, postoji samo jedan pravac snabdijevanja i jedan isporučilac prirodnog gasa. Prirodni gas je bitan za grad Sarajevo, posebno za Toplane Sarajevo (naročito u zimskom periodu za grijanje), te privredne subjekte Arcelor Mittal Zenica, Birač Zvornik i još neke manje potrošače. Prema podacima BHK CIGRE, godišnja potrošnja je oko 230 miliona m3 prirodnog gasa i to sa oscilirajućim sezonskim dijagramom opterećenja (ljeto -zima).
Situaciju usložnjavaju i problemi u sigurnosti isporuke, fluktuacije cijena gasa i posebno izraženi problem u radu sarajevskih kotolovnica zbog nesrazmjerno visoke zimske potrošnje prirodnog gasa u odnosu na ljeto, te dodavanje tečnih goriva umjesto dodatno naručenih količina gasa zbog visokih ‘penala’.
Kada je riječ o transportnim pravcima iz Rusije prema Evropi, prema podacima BHK CIGRE, skoro 40 posto prirodnog gasa Evropska unija uvozi iz Rusije. Izvoz prirodnog gasa iz Rusije (uglavnom prema EU i ostalim državama) je dosegao više od 200 milijardi kubnih metara godišnje. Usljed geopolitičkih nestabilnosti u odnosima Rusije i Ukrajine, realizovani su novi pravci koji zaobilaze Ukrajinu (koja ima transportni kapacitet 130 milijardi kubika, koji se koristi na nivou 50 milijardi) i to - Sjeverni tok kapaciteta 55 milijardi kubika (preko Baltičkog mora) i Turski tok 31,5 milijardi kubika prirodnog gasa (preko Crnog mora). Ranije izgrađeni transportni kapacitet preko Bjelorusije do Poljske (kapacitet 34 milijarde) se slabo koristi.
Turski tok je značajan za snabdijevanje Bosne i Hercegovine. Tome treba dodati još jedan pravac Sjeverni tok 2 sa 55 milijardi kubika i koji je završen, ali nije stavljen u pogon. Praktično kroz ova tri nova pravca (Sjeverni tok, Sjeverni tok 2 i Turski tok) se može transportovati gotovo sav ruski gas namijenjen za EU, zaobilazeći tranzit kroz Ukrajinu.
- Ukrajina je izgubila značajan dio statusa tranzitne zemlje kada je riječ o transportu prirodnog gasa. Očigledno je da je Rusija izvršila jak prodor na evropska tržišta, ali i prema Kini, pri čemu je uspjela zadržati svoja dva velika ključna tržišta prirodnog gasa, Njemačku i Tursku, gradeći strateške ali geopolitički usmjerene gasovode. Energetska zajednica je jasno ukazala da novi gasovod kroz Srbiju (Turski tok) nije u skladu sa evropskom regulativom, jer ograničava konkurenciju i jača zabranu tržišta prirodnog gasa. Sličan problem se spočitava i Sjevernom toku 2 – istakao je predsjednik BHK CIGRE Edhem Bičakčić.
Tržišta energije, ali i druga tržišta su pod velikim uticajem geopolitičkih odnosa. Cijene električne energije na evropskim berzama u drugom polugodištu 2021. godine su velikim dijelom porasle usljed manjka prirodnog gasa u evropskim skladištima pred ovu, sada već prošlu grijnu sezonu. Drugi razlog su takse na CO2 na proizvedenu električnu energiju iz uglja. Zašto nije bilo dovoljno gasa u skladištima, iz EU navode da Gasprom nije isporučivao dovoljne količine gasa jer traže dozvolu za korištenje gasovoda Sjeverni tok 2 i ugovore o dugoročnom snabdijevanju. Stručnjaci za berze električne energije kažu da visoku cijenu električne energije na tržištu diktira Gasprom putem ograničenih isporuka prirodnog gasa, što povećava cijenu i gasa.
- Zbog invazije Rusije na Ukrajinu, EU kao odgovor je započela pripremu snažnije energetske politike posebno po pitanju gasa i nafte, ali još nije zabranila uvoz ruskih energenata. Da podsjetim, EU dobija skoro 40 posto potrebnog gasa iz Rusije, dok je stanje u Njemačkoj još teže jer uvozi čak 55 posto gasa iz Rusije. Njemačka vlada priprema izgradnju obnovljivih izvora energije kako bi se osigurala energetska nezavisnost zemlje. Cijene energenata su mjesecima visoke zbog malih zaliha u skladištima prirodnog gasa, što povećava troškove. Cijena prirodnog gasa 10 puta veća nego na početku 2021. Za sada prirodni gas nastavlja se transportovati gasovodima iz Rusije u Evropu, uključujući i one koji prolaze kroz Ukrajinu - dodao je Bičakčić.
Evropska komisija je objavila planove da ove godine smanji zavisnost EU od ruskog gasa za dvije trećine i prekine oslanjanje na ruske isporuke goriva do 2027. ili najkasnije do 2030. godine. Prije svega to planira uraditi prelaskom na alternativna snabdijevanja i bržim razvojem postrojenja zelene energije i davanju naglaska na energetsku efikasnost u skladu sa planovima, za čije sprovođenje će u velikoj mjeri biti odgovorne vlade članica EU. EU se obavezuje da će diverzifikovati isporuke i pravce dopreme, uključujući korišćenje LNG (tečnog prirodnog gasa) te dalji razvoj biogasa i vodonika. Međunarodna agencija za energetiku je procijenila da EU prije početka sljedeće zime može da prepolovi svoju potražnju za ruskim gasom.
Evropska unija ubrzano ide ka značajnom smanjenju uvoza gasa iz Rusije, koji se prema stavu Evropske komisije može postići razvojem obnovljivih izvora, uključujući vodonik i biogas, ubrzanjem investicija u energetsku efikasnost i prelaskom na sigurne dobavljače gasa širom svijeta.
Energetika.ba / FENA