Time bi se smanjila zavisnost od ruskog gasa usred neizvesnih pregovora o novom ugovoru sa Gaspromom. Iako postoje tehnički kapaciteti i povoljne tarife, izvoz zavisi od turske domaće potrošnje, dok Azerbejdžan ne može da poveća isporuke.
Turska državna kompanija Botaš mogla bi da izvozi gas u Srbiju u prvom kvartalu 2026. godine kako bi se smanjio pritisak vezan za ugovore i snabdijevanje ruskim gasom, pod uslovom da Turska raspolaže viškovima gasa.
Dugoročni ugovor Srbije sa ruskim Gaspromom na 2,2 milijarde m³ godišnje, koji je prvobitno trebalo da istekne 31. maja ove godine, produžen je do 31. decembra. Strane većinu godine pregovaraju o novom ugovoru, ali još uvek nisu usaglasile cijenu niti dinamiku isporuke. Srbija očekuje da će sporazum biti produžen po četvrti put, do kraja marta, kako bi pokrio grijnu sezonu, izjavio je 17. novembra direktor Srbijagasa Dušan Bajatović. Međutim, ukoliko se isporuke iz Rusije prekinu zbog ugovornih problema, Srbija ima alternativne opcije snabdijevanja, uključujući Tursku, dodao je Bajatović.
Isporuke Gasproma preko kopnenog nastavka gasovoda Turski tok kapaciteta 43 miliona m³ dnevno ostaju glavni izvor snabdijevanja za Srbiju, Bosnu i Hercegovinu i Sjevernu Makedoniju. Ove isporuke ulaze u bugarsku mrežu preko trase Strandža 2/Malkočlar na granici sa Turskom, a stižu u Srbiju preko trase Kirevo/Zaječar kapaciteta 38 miliona m³ dnevno.
Sudeći prema neto tokovima gasa iz Bugarske ka Srbiji i daljim isporukama ka Mađarskoj, oko 91 GWh dnevno, odnosno 8 miliona m³ dnevno, isporučeno je Srbiji u periodu od 1. januara do 20. novembra. Međutim, u ovu količinu ulaze i količine koje se dalje transportuju ka Bosni i Hercegovini preko Zvornika.
Turska kao alternativni snabdijevač
Korišćenje velikog turskog kapaciteta za regasifikaciju moglo bi dovesti do viškova gasa u Turskoj i potencijalnog izvoza u Srbiju, uprkos brzo rastućoj domaćoj potrošnji.
Turska već izvozi gas u Srbiju, ali samo preko LNG kamiona i u ograničenim količinama. Kompanije su izvozile u Srbiju samo u septembru 2025. godine — oko 50.000 m³ — dok je tokom cijele prošle godine kamionima isporučeno 140.000 m³.
Međutim, postoji dovoljno slobodnog kapaciteta na tursko-bugarskoj granici i na trasama Kalotina/Dimitrovgrad i Kireevo/Zaječar između Bugarske i Srbije. Bulgartransgaz je ove godine primio 1,6 milijardi m³ gasa preko Strandža 1/Malkočlar na granici sa Turskom, koja ima ulazni kapacitet od oko 4 milijarde m³ godišnje, u poređenju sa 1,8 milijardi m³ tokom cijele 2024.
Ako Botaš i Srbijagas postignu dogovor o snabdijevanju gasom za januar 2026. odmah nakon očekivanog isteka ruskih isporuka, Botaš će imati prednost u tarifama jer deluje i kao snabdijevač i kao operator gasne mreže u Turskoj. Ali trgovačko odjeljenje Botaša moralo bi na papiru da plati najmanje 3,19 €/MWh za isporuku gasa na bugarsku stranu, prema objavljenim tarifama za ovu gasnu godinu. Za mjesečne isporuke u januaru 2026. ka trasi Kalotina/Dimitrovgrad, bugarski operator Bulgartransgaz navodi kombinovanu naknadu za transport, količinu i balansiranje od 0,86 €/MWh, prema kalkulatoru tarifa operatora. Ako gas ide ka trasi Kireevo/Zaječar, cijena raste na 1,16 €/MWh, bez PDV-a. U Srbiji, ulazna taksa u mrežu za januar iznosi 1,07 €/MWh, dok korišćenje rute Kireevo/Zaječar dodaje prosečnu naknadu za robu od 0,15–0,20 €/MWh, prema tvrdnjama trgovaca.
U svakom slučaju, potencijalni sporazum o snabdijevanju bio bi moguć samo ako Turska ima višak gasa za izvoz. Turska ima velike kapacitete za slanje gasa, ali rastuća potrošnja mogla bi je učiniti opreznom da uđe u izvozni ugovor tokom neivesne zime. Ipak, ako Turska može da iskoristi svojih 161 milion m³ dnevno regasifikacionog LNG kapaciteta tokom perioda dovoljnih isporuka iz gasovoda, mogla bi Srbiji obezbediti kratkoročnu fleksibilnost snabdevanja koja joj je potrebna.
Malo je vjerovatno da će Azerbejdžan povećati izvoz u Srbiju
Malo je verovatno da će Azerbejdžan u kratkom roku povećati isporuke Srbiji, imajući u vidu ograničen rast domaće proizvodnje i potpuno iskorišćene izvozne kapacitete ka Evropi.
Bajatović je rekao da Azerbejdžan ne može da pošalje dodatne količine gasa ove zime.
Azerbejdžan je proizveo ukupno 38,2 milijarde m³ gasa na svoja četiri polja u periodu januar–septembar 2025, što je porast od 3% u odnosu na 37,1 milijardu m³ u istom periodu prošle godine, prema poslednjim podacima azerbejdžanskog ministarstva.
Ovaj rast je u skladu sa planiranim povećanjem kapaciteta Trans-jadranskog gasovoda (TAP), koji sada iznosi 10 milijardi m³ godišnje, a od januara 2026. biće povećan za dodatnih 1,16 milijardi m³ godišnje. Međutim, ovaj dodatni kapacitet već je dodeljen kupcima u Italiji, tako da za Srbiju ne ostaje višak gasa.
Srbijagas i njegov azerbejdžanski partner Socar imaju ugovor o isporuci 400 miliona m³ tokom 2024–26, verovatno preko Interkonektora Bugarska–Srbija kapaciteta 1,8 milijardi m³ godišnje, koji prolazi kroz Kalotina/Dimitrovgrad. Pored toga, strane su potpisale kratkoročni sporazum za dodatnih 1 milion m³ dnevno za isporuke tokom zime 2024–25.
Srbija je primila 272 miliona m³ gasa preko trase Kalotina/Dimitrovgrad u periodu 1. januar–19. novembar ove godine, u poređenju sa 108 miliona m³ tokom cele 2024, prema podacima Bulgartransgaza.