Američke rafinerije profitiraju od krize, ali zalihe goriva sve tanje

Američke rafinerije među najvećim su dobitnicima zaoštravanja napetosti na Bliskom istoku. Od početka američko-izraelskog sukoba s Iranom međunarodni kupci pojačano traže američke derivate, zbog čega je izvoz goriva iz SAD-a dostigao najviši nivo otkako se vode evidencije, navodi Reuters.

Druga strana tog rasta jeste smanjenje domaćih zaliha goriva i rast cijena u SAD-u, i to u osjetljivom periodu – tokom vrhunca ljetne sezone vožnje i žetve na američkom Srednjem zapadu, gdje je dizel ključno gorivo za poljoprivredu i logistiku.

Dizel donosi najveću zaradu rafinerijama

Nafta se u svijetu najvećim dijelom koristi za proizvodnju dizela, koji je posljednjih mjeseci bio ključan izvor zarade američkih rafinerija. Snabdijevanje tim industrijskim gorivom već godinama je ograničeno, prvenstveno zbog zatvaranja dijela rafinerijskih kapaciteta u zapadnim zemljama.

Potražnja se dodatno približila nivou ponude ovog proljeća zbog rata s Iranom i poremećaja u isporukama s Bliskog istoka.

Novi pritisak na tržište izazvala je i Rusija, koja je prošle sedmice proširila zabranu izvoza dizela i na proizvođače, do kraja jula. Moskva je poručila da joj je prioritet snabdijevanje domaćeg tržišta tokom sezone žetve, posebno nakon smanjenja kapaciteta prerade zbog ukrajinskih napada.

„Što se tiče prošlosedmične odluke ruske vlade o zabrani izvoza dizela, to gorivo sada se isporučuje na domaće tržište. Regijama će biti isporučene potrebne količine za podršku poljoprivrednim proizvođačima u sezoni žetve“, rekao je ruski potpredsjednik vlade Aleksandar Novak za emisiju Vesti, prema agenciji TASS.

Zalihe benzina najniže za ovo doba godine od 2012.

Američke zalihe dizela prošle sedmice povećane su za 4,5 miliona barela i premašile su 102 miliona barela, pokazuju podaci američkog Ministarstva energetike.

Ipak, i dalje su gotovo 11 miliona barela ispod nivoa prije američko-izraelskih napada na Iran i oko osam miliona barela ispod petogodišnjeg sezonskog prosjeka.

Još veći problem predstavljaju zalihe benzina. Rafinerije u SAD-u i drugim dijelovima svijeta smanjile su proizvodnju benzina jer im dizel i kerozin donose veću zaradu.

Zbog neravnoteže između ponude i potražnje američke zalihe benzina pale su znatno više nego zalihe dizela.

Prošle sedmice zalihe benzina u SAD-u smanjene su za 1,5 miliona barela, na 210,5 miliona barela. U odnosu na kraj februara, neposredno prije napada na Iran, niže su za čak 42 miliona barela.

Istovremeno su oko 14 miliona barela ispod petogodišnjeg prosjeka za ovaj period godine. Prema podacima Ministarstva energetike, zalihe benzina najniže su za ovo doba godine još od 2012.

Skuplje gorivo pritišće potrošače

Prosječna cijena benzina u SAD-u u petak je iznosila 3,98 dolara po galonu, što je gotovo 80 centi više nego prije godinu dana, prema podacima autokluba AAA.

U maju je cijena benzina dostigla 4,65 dolara po galonu.

Dizel je u petak koštao nešto više od pet dolara po galonu, odnosno 1,30 dolara više nego prije godinu dana. Najviša prosječna cijena dizela u SAD-u zabilježena je u junu 2022. godine, kada je iznosila 5,86 dolara po galonu.

Rast cijena pokazuje koliko se geopolitički šokovi brzo prenose na potrošače i ekonomiju. Dok rafinerije ostvaruju visoke marže, domaćinstva, prijevoznici i poljoprivrednici plaćaju skuplje gorivo, prenose Financije hr.

Barel benzina u četvrtak je bio 59 dolara skuplji od barela sirove nafte, dok je barel dizela bio skuplji za 91 dolar, navodi Reuters. Ta razlika između cijene sirove nafte i derivata pokazuje visinu bruto rafinerijskih marži.

Drugim riječima, američke rafinerije trenutno profitiraju od globalne nestašice prerađenih goriva. Međutim, za američko tržište to znači manje zalihe, skuplji benzin i dizel te dodatni inflatorni pritisak u trenutku kada potrošači i centralne banke žele suprotan trend.