Cijene nafte blago niže dok sukob između Irana i Izraela ulazi u šesti dan
Terminski ugovori za Brent sirovu naftu niži su za 49 centi, te se ovom naftom trguje po cijeni od 75,96 američkih dolara (oko 70,80 eura) po barelu. Ugovori za američku WTI naftu niži su za 38 centi, odnosno 0,5 posto, te se trguje po cijeni od 74,46 dolara (oko 69,40 eura) po barelu.
Američki predsjednik Donald Trump pozvao je u utorak na “bezuslovnu kapitulaciju” Irana, dok vazdušni rat između Irana i Izraela ulazi u šesti dan. Američka vojska šalje dodatne borbene avione u region kako bi pojačala svoje snage, izjavila su u utorak Reutersu tri zvaničnika.
Izrael, prema pisanju Wall Street Journala, ostaje bez presretačkih projektila „Arrow“, što izaziva zabrinutost u vezi s njegovom sposobnošću da se odbrani od iranskih balističkih projektila dugog dometa. List se pritom poziva na neimenovanog američkog zvaničnika.
Analitičari upozoravaju da tržište najviše brine mogućnost prekida snabdijevanja naftom kroz Hormuški moreuz, preko kojeg se prevozi petina svjetskog pomorskog prometa nafte, prenose Financije.hr.
Iran je treći najveći proizvođač nafte unutar OPEC-a, sa proizvodnjom od oko 3,3 miliona barela dnevno. Ipak, rezerve kapaciteta među članicama OPEK-a i njihovim partnerima lako mogu nadomjestiti eventualne gubitke.
„Ozbiljan poremećaj u iranskoj proizvodnji ili izvoznim kapacitetima dodatno bi povećao pritisak na rast cijena. Međutim, čak i u malo vjerovatnom scenariju potpunog gubitka iranskog izvoza, ti bareli mogu biti zamijenjeni rezervnim kapacitetima OPEK+ proizvođača, koji iznose oko 5,7 miliona barela dnevno“, naveli su analitičari agencije Fitch u bilješci klijentima.
Cijena Brenta porasla je za oko deset dolara po barelu tokom protekle dvije sedmice, a analitičari Fitcha procjenjuju da će geopolitička premija u cijeni nafte ostati u rasponu od pet do deset dolara.
Tržišta s posebnom pažnjom prate i nastavak dvodnevnih rasprava američke centralne banke u srijedu, pri čemu se očekuje da će Fed zadržati referentnu kamatnu stopu u rasponu od 4,25 do 4,50 odsto.
Ipak, aktuelni sukob na Bliskom istoku i rizik od usporavanja globalnog ekonomskog rasta mogli bi podstaći Fed da smanji kamatnu stopu za 25 baznih poena već u julu – ranije nego što tržište trenutno očekuje (septembar), izjavio je Toni Sycamore, tržišni analitičar kompanije IG.
„Situacija na Bliskom istoku mogla bi djelovati kao okidač da Fed zauzme blaži ton, kao što je to bio slučaj nakon napada Hamasa 7. oktobra 2023.“, dodao je Sycamore.
Niže kamatne stope generalno podstiču ekonomski rast i time povećavaju tražnju za naftom. Ipak, odluku Fed-a dodatno komplikuje činjenica da sukob na Bliskom istoku stvara novi izvor inflacije – kroz rast cijena nafte.
Pored toga, najnoviji podaci pokazuju da se američka ekonomija usporava, pri čemu nepredvidiv stil vođenja politike predsjednika Trampa dodatno unosi nesigurnost.