Cijena barela na londonskom tržištu skliznula je prošloga tjedna 1.7 posto, na 73.18 dolara, dok je na američkom tržištu barel pojeftinio 0.9 posto, na 69.76 dolara.
Pad cijena nafte drugu sedmicu zaredom posljedica je naznaka usporavanja rasta američkog ekonomije, što bi moglo dovesti do slabljenja potražnje. Tim više što ni kineska ekonomija najveći svjetski uvoznik nafte, ne raste tako brzo kako se očekivalo, prenosi SEEbiz. Uz to, predsjednik SAD-a Donald Trump najavio je da će 4. marta na snagu stupiti carine od 25 posto na uvoz iz Kanade i Meksika, kao i dodatne 10-postotne carine na uvoz iz Kine.
Poručio je i da bi ubrzo mogao uvesti carine od 25 posto na uvoz iz Evropske unije, a kako je Evropska komisija najavila brz i odlučan odgovor, trgovci se plaše carinskog rata, koji bi mogao negativno utjecati na rast cjelokupne svjetske ekonomije, a time i na potražnju. Zbog toga, kao i zbog najave normalizacije opskrbe iz iračkog Kurdistana, Organizacija zemalja izvoznica nafte (OPEC) i njezini partneri razmatraju hoće li od aprila povećati ponudu, kao što su najavili, ili će nastaviti s dosadašnjom politikom ograničavanja isporuka.