Na londonskom je tržištu cijena barela prošle sedmice porasla 2,8 posto, na 77,10 dolara, dok je na američkom tržištu barel poskupio 1,2 posto, na 70,70 dolara, prenosi Hina.
Cijene nafte rastu već sedmicama, a novi poticaj tom trendu uslijedio je nakon odluke SAD-a o povlačenju iz međunarodnog sporazuma o iranskom nuklearnom programu i ponovnom uvođenju sankcija Iranu, koji proizvodi oko četiri posto svjetske nafte.
To bi moglo dovesti do smanjenja opskrbe naftom s Bliskog istoka u trenutku kada je ponuda na tržištu gotovo izjednačena s potražnjom, a najveća izvoznica Saudijska Arabija i najveći svjetski proizvođač Rusija, sukladno dogovoru, ograničavaju proizvodnju kako bi poduprli cijene.
Od januara 2017., naime, OPEC i skupina neovisnih proizvođača na čelu s Rusijom smanjili su proizvodnju za 1,8 miliona barela dnevno kako bi sveli zalihe na petogodišnji prosjek i time poduprli cijene.
Rast cijena nafte zahvaljuje se „istoj mješavini poticajnih čimbenika: Iranu, Venezueli i tomu što Saudijska Arabija ne kani ponuditi više nafte na tržištu", kaže John Kilduff, partner u firmi Again Capital.
Mnogi analitičari očekuju da će cijene nafte rasti kako se iranski izvoz bude smanjivao. "Uzlazni trend (cijena) ostaje snažan i netaknut", kaže Robin Bieber iz londonskog PVM Oil Associatesa.
No, kako europske zemlje kane zadržati nuklearni sporazum s Iranom, ponuda nafte iz te zemlje samo će se postupno smanjivati.
U američkoj investicijskoj banci Jefferies očekuju da će iranski izvoz nafte početi padati u sljedećih nekoliko mjeseci.
"Očekujemo da će oko oktobra iranski izvoz biti smanjen za 500.000 barela dnevno te u konačnici za milion barela dnevno", procjenjuju analitičari Jefferiesa.
Izvršni direktor austrijske naftne kompanije OMV Rainer Seele kazao je, pak, da će cijene nafte porasti nakon što SAD ponovno uvede sankcije Iranu.
"Još nije jasno kakve će točno sankcije SAD uvesti. No, očekujem da će na londonskom tržištu cijena barela biti bliža razini od 80 dolara nego 70", rekao je Seele.
S druge strane, snažniji rast cijena nafte sprječava rast proizvodnje u SAD-u, što povećava ponudu na svjetskim tržištima i tako otežava napore OPEC-a koji smanjenom proizvodnjom nastoji podržati cijene.
Prošle je sedmice proizvodnja u SAD-u dosegnula rekordne razine od 10,7 miliona barela dnevno, blizu proizvodnje Rusije, vodećeg svjetskog proizvođača, koja doseže 11 miliona barela dnevno.
A u SAD-u se može očekivati daljnji rast proizvodnje, s obzirom da je firma Baker Hughes izvijestila da je prošle sedmice broj bušotinskih postrojenja u SAD-u porastao šestu sedmicu zaredom, i to za njih 10, na ukupno 844, najvišu razinu od marta 2015. godine.
U istom lanjskom razdoblju bilo je aktivno samo oko 630 bušotinskih postrojenja, što pokazuje da američkim proizvođačima odgovaraju ove razine cijena, pa se odlučuju na pojačanu proizvodnju.
Energetika.ba