Na londonskom je tržištu cijena barela prošle sedmice porasla 0,3 posto, na 74,85 dolara, dok je na američkom tržištu barel poskupio 2,3 posto, na 69,70 dolara.
Rast cijena posljedica je napetosti na tržištu dok se čeka odluka predsjednika SAD-a Donalda Trumpa o obnovi sankcija Iranu zbog nuklearnog programa.
Teheran je nakon ukidanja sankcija početkom 2016. godine ponovo preuzeo poziciju velikog izvoznika zahvaljujući sporazumu sa skupinom utjecajnih zemalja koji je predviđao ograničenje spornog nuklearnog programa, prenosi Hina.
Američki predsjednik poručio je da neće produljiti suspenziju sankcija ako europski saveznici do 12. maja ne isprave »strašne greške« u međunarodnom sporazumu.
»Očekivanja da će se SAD povući iz sporazuma o iranskom nuklearnom programu i da neće produljiti suspenziju sankcija drže cijene nafte na oba tržišta blizu najviše razine u tri godine«, tumači Stephen Brennock iz londonske brokerske kuće PVM Oil Associates.
Europski saveznici trebali bi ove sedmice Trumpu dostaviti plan za spas sporazuma, ali paralelno pripremaju mjere zaštite europsko-iranskih poslovnih odnosa u slučaju da se Washington povuče iz sporazuma.
Analitičari ANZ-a Daniel Hynes i Soni Kumari procjenjuju da bi do kraja godine cijene na londonskom tržištu mogle dosegnuti 80 dolara, pripisujući njihov rast u posljednjim danima pojačanim geopolitičkim rizicima i smanjenoj globalnoj ponudi.
»Očekujemo da će se razlika između ponude i potražnje na tržištu još više smanjiti u drugoj polovini 2018. godine«, napisali su u bilješci klijentima.
Prethodnih sedmica cijene su nafte rasle znatno brže jer je Saudijska Arabija poručivala da želi više cijene 'crnoga zlata' i da bi OPEC i njegovi partneri mogli produljiti sporazum o smanjenoj proizvodnji i na iduću godinu.
Od januara 2017. OPEC i skupina neovisnih proizvođača na čelu s Rusijom smanjili su proizvodnju za 1,8 miliona barela dnevno kako bi sveli zalihe na petogodišnji prosjek i time poduprli cijene.
S druge strane, rast cijena nafte prigušilo je jačanje američkog dolara jer zbog toga nafta, čija se cijena izražava u američkoj valuti, postaje skuplja za vlasnike drugih valuta, pa slabi potražnja za 'crnim zlatom'.
Dolarov indeks, koji pokazuje vrijednost američke u odnosu na šest najvažnijih svjetskih valuta, prošle je sedmice skočio 1 posto, na 92,56 bodova, najvišu razinu od kraja decembra prošle godine.
Isto tako, rast cijena nafte ograničen je zbog rasta proizvodnje u SAD-u, što povećava ponudu na svjetskim tržištima i tako otežava napore OPEC-a koji smanjenom proizvodnjom nastoji podržati cijene.
Tako je firma Baker Hughes izvijestila da je prošle sedmice broj bušotinskih postrojenja u SAD-u porastao za daljnjih 9, na ukupno 834, najvišu razinu od marta 2015. godine.
U istom lanjskom razdoblju bilo je aktivno samo oko 620 bušotinskih postrojenja, što pokazuje da američkim proizvođačima odgovaraju ove razine cijena, pa se odlučuju na pojačanu proizvodnju.
Energetika.ba