Cijene nafte su opale danas usljed sve izraženije nervoze na tržištu da će Federalne rezerve (FED) agresivnije podići referentnu kamatu zbog "usijane" američke inflacije, a investitori čekaju i ishod pregovora između SAD i Irana koji bi mogli da dovedu do povećanja globalne ponude "crnog zlata".
Fjučersi evropske nafta Brent, odnosno ugovori o kupovini po dogovorenoj cijeni za isporuku u narednim mjesecima, oslabili su za 58 centi ili 0,6 posto, na 90,83 dolara za barel na azijskom trgovanju u 7:30 časova po srednjoevropskom vremenu, a američka WTI nafta je skliznula za 45 centi, odnosno za 0,5 odsto, na 89,43 dolara po barelu, izvještava Rojters.
Cijene ova oba svjetski referentna tipa nafte su na putu da zabilježe prvi sedmični gubitak nakon sedam uzastopnih nedjelja rasta, tokom kojih su dostigle sedmogodišnji maksimum.
"Pokazatelji o inflaciji u SAD koji su objavljeni juče vjerovatno će pojačati pritisak na FED da agresivnije poveća kamatu. Ta očekivanja u izvijesnoj mjeri pritiskaju cijene nafte i širi kompleks robe", kaže Voren Paterson, šef istraživanja za robna tržišta u holandskoj ING banci.
Dodaje da se, pored toga, čini da američko-iranski nuklearni pregovori napreduju, što je još jedan faktor koji utiče na povlačenje cijene nafte. Dogovor o nastavku nuklearnog sporazuma mogao bi da dovede do ukidanja sankcija za iransku naftu i ublažavanja manjka globalne ponude.
Predsjednik filijale FED-a u Sent Luisu, Džejms Bulard, izjavio je da želi povećanje kamata za cio procentualni poen do 1. jula, nakon što je objavljeno da je inflacija u SAD porasla u januaru na 7,5 posto međugodišnje, na najviši nivo u posljednjih 40 godina.
Energetika.ba