Na svjetskim su tržištima cijene nafte pale i prošle sedmice, sedmoga zaredom, jer je zbog slabosti privreda moguć daljnji pad potražnje za "crnim zlatom".
Na londonskom je tržištu cijena barela prošle sedmice pala 3.9%, na 75.84 dolara, dok je na američkom tržištu barel pojeftinio 3.8%, na 71.22 dolara.
Pad cijena sedam sedmica zaredom nije zabilježen još od 2018. godine.
U četvrtak su cijene nafte na oba tržišta pale na najnižu razinu od kraja juna, no u petak su skočile više od 2%, ublaživši gubitke na sedmičnoj
razini.
Nedavno su Organizacija zemalja-izvoznica nafte (OPEC) i njezini saveznici odlučili smanjiti proizvodnju u prvom tromjesečju iduće godine za otprilike 700 hiljada barela dnevno.
No to nije podržalo cijene nafte jer kompanije u SAD-u proizvode rekordne količine barela, a kineski uvoz nafte posustaje, što znači da je ponuda obilna, kaže Tamas Varga iz PVM-a.
A takav bi se odnos ponude i potražnje mogao nastaviti, s obzirom na to da je rast najvećih svjetskih privreda usporen, dok zemlje koje nisu članice OPEC-ja povećavaju proizvodnju nafte.
Stoga rast cijena u petak Varga smatra "pukom korekcijom", nakon oštrog pada prethodnih dana.
Podršku cijenama trenutno pruža samo uvjerenje trgovaca da su centralne banke zapadnih zemalja završile ciklus povećanja kamata, s obzirom na to da inflacija popušta.
No privreda će vjerojatno stagnirati ili slabiti idućih mjeseci, a proći će još mjeseci prije nego što bi centralne banke mogle početi smanjivati kamate i tako potaknuti oporavak gospodarstava.
Zbog toga su cijene nafte na putu gubitaka u ovoj godini. Na londonskom je tržištu cijena barela trenutno u minusu u odnosu na početak godine oko 11.7, a na američkom tržištu oko 11.3%.
(Energetika.ba)