Na svjetskim su tržištima cijene nafte znatno porasle i prošle sedmice, već treće zaredom, što se zahvaljuje smanjenju proizvodnje OPEC-a i nadi ulagača da će SAD i Kina uskoro postići dogovor o trgovini.
Na londonskom je tržištu cijena barela prošle sedmice porasla 3,6 posto, na 62,70 dolara, dok je na američkom tržištu barel poskupio 4,3 posto, na 53,80 dolara.
Nakon što su u 2018. potonule više od 20 posto, u prve tri sedmice ove godine cijene su nafte nadoknadile veći dio tog gubitka.
Podršku cijenama pruža nedavni dogovor Organizacije zemalja izvoznica nafte (OPEC) i njezinih partnera na čelu s Rusijom o smanjenju proizvodnje za 1,2 miliona barela dnevno od početka ove godine, javlja SEEbiz.
Pritom će OPEC smanjiti proizvodnju za 800 hiljada barela dnevno, a nezavisni proizvođači za 400 hiljada barela, što bi trebalo smanjiti neravnotežu između ponude i potražnje.
Ulagače je prošle sedmice ohrabrilo izvješće OPEC-a prema kojemu su njegove članice smanjile proizvodnju već u decembru prošle godine, prije nego što je dogovor stupio na snagu.
Tako je OPEC-ova proizvodnja nafte u decembru pala za 751 hiljadu barela dnevno, na 31,58 miliona barela, što je najveći mjesečni pad u posljednje gotovo dvije godine.
Podršku cijenama pružaju i nagađanja da bi SAD mogao pooštriti sankcije Iranu jer uskoro ističe američko odobrenje izuzeća koje je u lanjskom novembru dobilo osam najvećih kupaca iranske sirove nafte – Kina, Indija, Japan, Južna Koreja, Turska, Italija, Grčka i Tajvan. Te zemlje, uprkos sankcijama, mogu i dalje, do aprila ili maja, uvoziti iransku naftu.
Savjetodavna kuća Euroasia Group smatra da će Kina, Indija, Japan, Južna Koreja i Turska vjerojatno dobiti produženje izuzeća, ali da će Italija, Grčka i Tajvan vjerojatno izgubiti tu mogućnost. To bi izazvalo pad iranskog izvoza nafte na oko 1,1 milion barela dnevno.
– Kombinacija smanjenja proizvodnje OPEC-a %2B, posebice Saudijske Arabije, kao i skorašnje pooštravanje sankcija na iranski izvoz nafte dovode tržište blizu ravnoteže – smatraju analitičari investicijske banke Jefferies.
Pozitivno na tržište nafte, kao i na svjetska financijska tržišta, utječu i naznake napretka u trgovinskim pregovorima između SAD-a i Kine, što bi moglo utjecati na stabilizaciju rasta najvećih svjetskih gospodarstava, a time i potražnje za energentima.
Polovicom sedmice ulagače je na oprez naveo podatak da je proizvodnja sirove nafte u SAD-u prethodne sedmice dostigla rekordnih 11,9 miliona barela dnevno, što je dosad najviša razina proizvodnje jedne zemlje u svijetu.
Od januara prošle godine proizvodnja u SAD-u skočila je za 2,4 miliona barela dnevno, što na tržištima izaziva strah u vezi prekomjerne ponude na tržištima.
Kako se povećava američka proizvodnja sirove nafte, tako raste i izvoz iz SAD-a, pa je do kraja prošle godine dostigao rekordnih 3,2 miliona barela dnevno.
– Izvoz sirove nafte iz SAD-a snažno se povećao tokom posljednjih nekoliko godina, a očekuje se i nastavak takvog trenda – pišu analitičari brokerske kuće Banchero Costa.
Norbert Ruecker iz švicarskog Julius Baera procjenjuje: “Sjedinjene Države se kreću prema energetskoj neovisnosti i na putu su da u sljedećoj godini postanu veći izvoznik nego uvoznik, zahvaljujući povećanju proizvodnje iz škriljaca”.
No, proizvodnja bi uskoro mogla pasti. Na to ukazuje podatak tvrtke Baker Hughes da je prošloga tjedna broj aktivnih naftnih postrojenja u SAD-u smanjen treći tjedan zaredom, i to za čak 21 postrojenje, što je njihov najveći pad od veljače 2016. godine.
Zbog toga je ukupan broj aktivnih postrojenja skliznuo na 852, najnižu razinu od svibnja 2018. godine.
Doduše, to je znatno više nego u istom lanjskom razdoblju, kada ih je bilo oko 750, no mnogi analitičari procjenjuju da će u ovoj godini, po prvi put nakon tri godine, u SAD-u biti smanjen broj aktivnih postrojenja jer su proizvođači smanjili proizvodne planove u 2019. zbog nesigurnosti u vezi oporavka cijena nafte.
Energetika.ba / FENA