Nakon perioda pada

Cijene nafte povećane za 2 odsto zbog napetosti na Bliskom istoku

Autor: Energetika.ba
Nafta / Ilustracija
Na svjetskim su tržištima cijene nafte u prvoj sedmici nove godine porasle više od 2 posto, nakon što su lani pale više od 10 posto.

Na londonskom je tržištu cijena barela prošle sedmice porasla 2.2 posto, na 78.76 dolara, dok je na američkom tržištu barel poskupio oko 3 posto, na 73.80 dolara.

Nakon što su lani pale više od 10 posto, u prvoj sedmici ove godine cijene su nafte porasle, a trgovci su najviše pratili dešavanja na Bliskom istoku koji balansira na rubu regionalnog rata. Zbog izraelskih vojnih operacija u palestinskom Pojasu Gaze, jemenski Huti u znak podrške Palestincima ometaju u Crvenom moru plovidbu brodova povezanih s Izraelom, a SAD je organizovao međunarodnu koaliciju koja bi trebala štititi plovila.

Napetost u regiji pojačalo je i ubistvo zvaničnika palestinskog Hamasa u Libanonu. U Iranu je, pak, u dvije eksplozije ubijeno više od 80 ljudi, a Teheran je najavio odgovor. Danski brodar Maersk najavio je da do daljnjeg neće slati brodove kroz Crveno more, izvijestivši klijente o mogućim poremećajima u transportu.

Oporavak cijena "podsjeća na rizik koji sa sobom nose sve izraženije napetosti na Bliskom istoku", kaže Tamas Varga iz PVM-a. Nervozu su na tržištima pojačali i protesti u Libiji, koji su zaustavili proizvodnju na naftnom polju Sharara kapaciteta do 300.000 barela dnevno. Sharara spada među najveća naftna polja u Libiji i često je meta političkih protesta.

"Medijska izvještavanja o zaoštravanju napetosti u Crvenom moru i potpuno zatvaranje libijskog naftnog polja Sharara zbog protesta ponovo su raspirili strah od poremećaja u globalnoj opskrbi naftom", rekao je Yeap Jun Rong iz IG-a.

Podršku cijenama pružale su početkom sedmice i špekulacije da bi američka i Evropska centralna banka uskoro mogle početi smanjivati kamatne stope kako bi poduprle privredni rast, što bi značilo i snažniju potražnju za naftom.

No, u drugoj polovini sedmice te su nade splasnule zbog jačanja inflacije u eurozoni u decembru. Uz to, novi podaci pokazali su da je u SAD-u u decembru broj zaposlenih porastao više nego što se očekivalo, a porasle su i plate, što bi moglo značiti da bi se inflacija, a time i kamatne stope Feda, mogli zadržati na povišenim nivoima duže nego što se očekivalo, prenosi HINA.

© Copyright 2005. - 2024. Radio M Media Group.
Sva prava zadržana.
Dizajn i programiranje: Lampa.ba