Na londonskom je tržištu cijena barela prošle sedmice porasla oko 1 posto, na 83,98 dolara, dok je na američkom tržištu barel poskupio 2 posto, na 80.06 dolara.
Blagi rast cijena zahvaljuje se novim podacima koji su potaknuli nadu da bi se rast najvećih svjetskih ekonomija mogao ubrzati, što bi potaknulo i rast potražnje za naftom. Tako je objavljeno da je kineska industrijska proizvodnja u aprilu porasla gotovo 7 posto na godišnjem nivou, a uz to je Kina najavila nove mjere za stabilizaciju svog krizom pogođenog tržišta nekretnina.
Pad zaliha nafte i derivata u najvećim svjetskim ekonomijama također podržava optimizam u vezi potražnje. Uz to, zahvaljujući blagom popuštanju inflacije u SAD-u, trgovci se nadaju da bi najesen američka centralna banka mogla početi smanjivati kamatne stope, što bi trebalo pozitivno utjecati na rast ekonomije, prenosi SEEbiz.
Osim toga, smanjenje kamata Feda moglo bi oslabiti dolar, zbog čega bi nafta bila pristupačnija za korisnike drugih valuta. Premda se situacija na Bliskom istoku nije sasvim smirila, analitičari procjenjuju da je smanjen rizik od eskalacije sukoba, pa tamošnji događaji trenutno ne utječu previše na cijene nafte.
Osim toga, očekuje se da će Organizacija zemalja-izvoznica nafte (OPEC) i njezini saveznici zadržati politiku smanjenja proizvodnje i u drugoj polovini godine, nakon 1. jula, ako potražnja ne ojača. Uglavnom zbog geopolitičkih napetosti na Bliskom istoku, od početka godine cijena nafte na londonskom tržištu porasla je oko 8, a na američkom tržištu više od 9 posto.