Cijene nafte prekoračile su u srijedu na međunarodnim tržištima razinu od 78 dolara uslijed napetosti na Bliskom Istoku i opetovanog pada američkih zaliha, povezanog s prekidom proizvodnje u velikom postrojenju u Kanadi.
Na londonskom je tržištu cijena barela porasla 29 centa u odnosu na prethodno zatvaranje i iznosila je 78,05 dolara. Na američkom tržištu barelom se trgovalo po 34 centa nižoj cijeni, od 73,80 dolara.
Tržišta pozorno prate stanje na Bliskom istoku nakon što je zapovjednik iranske Revolucionarne garde izjavio da je spreman spriječiti izvoz nafte iz cijele regije ukoliko Sjedinjene Države zabrane prodaju iranske nafte.
Iranski predsjednik Hassan Rouhani u utorak je zaprijetio da će spriječiti isporuke nafte iz susjednih zemalja ukoliko Washington nastavi s pritiskom na sve zemlje da prestanu uvoziti iransku naftu.
Stanje na Bliskom istoku tako je zadržalo pozornost na opskrbi, pri čemu se američkim najavama sankcija na iranski izvoz sirove nafte pridružila i objava „više sile" u Libiji i neplanirani prekid isporuke naftovodima iz Nigerije, potisnuvši u drugi plan veću proizvodnju Organizacije zemalja-izvoznica nafte (OPEC).
"U idealnom svijetu povećanje globalne ili regionalne proizvodnje nafte pritisnulo bi cijene. Mi ne živimo u normalnim vremenima budući da se prekidi u opskrbi događaju gotovo svakoga tjedna", ističe Tamas Varga iz PVM Oil Associatesa.
"U takvim je okolnostima opravdano tražiti više cijene unatoč najavi povećanja proizvodnje", dodao je Varga.
Dodatni pritisak na cijene generiralo je izvješće Američkog instituta za naftu (API), koje je pokazalo pad zaliha nafte u SAD-u u prošlom tjednu za 4,5 milijuna barela zbog poremećaja u proizvodnji u Syncrudeovom postrojenju u Kanadi.
OPEC je jutros objavio da je cijena barela referentne košarice njegove nafte u utorak iznosila 74,62 dolara, te je bila 66 centi niža u odnosu na prethodni radni dan.
Energetika.ba