Cijena barela na londonskom tržištu porasla je prošle sedmice za 1,2 posto, na 64,13 dolara, dok je na američkom tržištu barel poskupio za 0,5 posto, na 59,44 dolara.
Cijene nafte i dalje rastu uglavnom zbog protesta u Iranu, ali se stišavaju napetosti između Teherana i Washingtona.
Odnosi SAD-a i Irana
Naime, predsjednik SAD-a Donald Trump nedavno je govorio da bi SAD mogao vojno intervenirati ako Teheran posegne za silom kako bi ugušio nemire. Iranske vlasti na to su poručile da će odgovoriti napadima na američke baze u bliskoistočnoj regiji.
Sredinom prošle sedmice Trump je, ipak, poručio da odustaje od vojne intervencije jer su iranske vlasti ublažile mjere obuzdavanja protesta.
Proizvodnja nafte u Iranu
Iran proizvodi nešto više od tri miliona barela nafte dnevno i među vodećim je proizvođačima u Organizaciji zemalja izvoznica nafte (OPEC), ali je već nekoliko decenija pod američkim sankcijama koje blokiraju finansijske transakcije.
Rizici za snabdijevanje djelimično su ublaženi, ali su i dalje značajni i tržište je nervozno, kažu analitičari.
Dodatni razlozi rasta cijena
Cijene su prošle sedmice porasle i zbog napada dronovima na tankere u Crnom moru, zbog čega su porasli troškovi ratnog osiguranja u tom području.
U takvim uslovima, kazahstanska proizvodnja nafte i plinskih kondenzata pala je u prvih desetak dana januara za 35 posto u odnosu na prosjek u decembru, na 1,21 milion barela dnevno, što podržava bojazni od poremećaja u snabdijevanju na svjetskim tržištima.