Na londonskom je tržištu cijena barela prošle sedmice porasla 1,8 posto, na 65,50 dolara, dok je na američkom tržištu barel poskupio 1,3 posto, na 62,05 dolara.
Nakon što su sedam dana prije potonule više od 3,5 posto, prošle su sedmice cijene 'crnog zlata' nadoknadile dio tih gubitaka zahvaljujući oporavku tržišta dionica.
Cijene nafte i berzovni indeksi u posljednje se vrijeme, naime, kreću u tandemu.
A uspon tržišta dionica zahvaljuje se smanjenju strahovanja ulagača od izbijanja trgovinskih ratova nakon što je prošloga četvrtka predsjednik SAD-a Donald Trump potpisao odluku o uvođenju carina na uvoz čelika u SAD od 25, a aluminija od 10 posto.
Međutim, najavio je i da će Kanada i Meksiko biti izuzeti od carina dok traju pregovori oko Sjevernoameričkog sporazuma o slobodnoj trgovini (NAFTA), a poručio je i da će i druge zemlje moći tražiti izuzeće od carina, što je na tržištima protumačeno kao odstupanje od prvotnih čvrstih stavova.
Najveći porast u petak
Cijene nafte najviše su porasle u petak, gotovo 2 dolara, jer je ulagače ohrabrio izvještaj koje pokazuje da u SAD-u snažno raste zaposlenost, dok je inflacija nejaka.
U februaru je broj zaposlenih porastao za 313.000, više nego što se očekivalo, dok je plaća po satu porasla samo 0,1 posto, nakon 0,3-postotnog rasta mjesec dana prije.
Prije mjesec dana, upravo je taj podatak o rastu satnice za 0,3 posto izazvao oštar pad berzovnih indeksa jer je potaknuo strahovanja od jačanja inflacije, što bi moglo navesti američku središnju banku na ubrzanje tempa povećanja kamata. No, sada su ta strahovanja smanjena.
"Izvještaj o zapošljavanju ukazuje na snažne privredne uvjete i rast, a to znači da bi trebala porasti i potražnja za energijom", kaže John Kilduff, partner u kompaniji Again Capital.
Sklonost ulagača prema rizičnijim investicijama ojačala je i zahvaljujući splašnjavanju tenzija između SAD-a i Sjeverne Koreje.
Predsjednik Trump izjavio je u petak da je spreman susresti se sa sjevernokorejskim vođom Kim Jong Unom, što bi bio njihov prvi susret licem u lice i veliki preokret u nuklearnim napetostima s Pjongjangom.
Podršku cijenama nafte pružili su u petak i podaci firme Baker Hughes, prema kojima je broj bušotinskih postrojenja u SAD-u prošle sedmice pao nakon šest sedmica neprestanog rasta.
Američke naftne kompanije smanjile su broj tih postrojenja za četiri, na njih ukupno 796.
"Ponekad imate varijacije iz sedmice u sedmicu, no ne bih previše pažnje posvećivao jednoj sedmici. Značajniji je podatak da je tromjesečni prosjek definitivno porastao", kaže Stewart Glickman, analitičar u firmi CFRA Research.
A u istom lanjskom razdoblju bilo je aktivno samo oko 600 bušotinskih postrojenja, što pokazuje da američkim proizvođačima odgovaraju ove razine cijena, pa se odlučuju na pojačanu proizvodnju.
A to, pak, umanjuje utjecaj smanjene proizvodnje OPEC-a na cijene 'crnog zlata'.
Organizacija zemalja izvoznica nafte (OPEC) i neki drugi proizvođači, uključujući Rusiju, smanjili su, naime, proizvodnju od januara 2017. za 1,8 miliona barela dnevno ili gotovo 2 posto globalne proizvodnje kako bi se uravnotežile prevelika ponuda i nedovoljno snažna potražnja.
Energetika.ba