Na svjetskim su tržištima cijene nafte prošle sedmice potonule više od 3,5 posto jer je ulagače zabrinuo rast proizvodnje i zaliha u SAD-u, kao i najava američkog predsjednika Donalda Trumpa o uvođenju carina na uvoz čelika i aluminija.
Na londonskom je tržištu cijena barela prošle sedmice potonula 4,2 posto, na 64,35 dolara, dok je na američkom tržištu barel pojeftinio 3,7 posto, na 61,25 dolara.
Pad cijena nafte posljedica je, među ostalim, Trumpove najave da će uvesti carine na uvoz čelika u SAD od 25, a aluminija od 10 posto, što je izazvalo strahovanja ulagača od trgovinskih ratova i slabljenja rasta svjetske privrede.
Trumpova najava izazvala je, među ostalima, oštre odgovore iz Evropske unije, koja je najavila protumjere, Kanade, Kine...
Američka industrija proizvodnje nafte i plina također ne odobrava Trumpove planove pa je poručila da bi uvođenje carina izazvalo pad zaposlenosti u energetici jer bi povećalo troškove velikih infrastrukturnih projekata.
"Najava carina izazvala je i bojazan da gospodarski rast neće biti dovoljno snažan da bi potaknuo potražnju za naftom", kaže Gene McGillian iz analitičke kompanije Tradition Energy.
Negativno su na cijene nafte utjecali i podaci o neočekivano snažnom rastu zaliha nafte i benzina u SAD-u.
Energetika.ba