Naftna tržišta

Cijene nafte rastu, zabrinutost oko carina i dalje traje

Autor: Energetika.ba
Foto: Ilustracija
Cijene nafte porasle su u utorak a zabrinutosti zbog privrednih izazova povezanih s carinama i američkom monetarnom politikom su i dalje prisutne, što bi moglo smanjiti potražnju za gorivom.

Terminski ugovori za naftu Brent porasli su za 42 centa, na 66,68 američkih dolara (62,61 eura) po barelu. Američki terminski ugovor za naftu West Texas Intermediate (WTI) za maj, koji istječe u utorak, iznosio je 63,53 dolara (59,64 eura) po barelu, što je povećanje od 45 centi. Aktivnije trgovani WTI ugovor za juni skuplji je za 45 centi i košta 62,86 dolara (58,99 eura) po barelu.

Oba su referentna ugovora pala za više od dva posto u ponedjeljak, nakon što su znakovi napretka u pregovorima o nuklearnom sporazumu između SAD-a i Irana ublažili zabrinutost oko opskrbe.

„Pojavilo se određeno pokrivanje kratkih pozicija nakon naglog pada u ponedjeljak. Ipak, zabrinutost oko moguće recesije uzrokovane trgovinskim ratom i dalje traje”, rekao je za Reuters Hiroyuki Kikukawa, glavni strateg Nissan Securities Investmenta, podružnice Nissan Securitiesa.

Prognozirao je i da će se WTI vjerojatno kretati u rasponu od 55 do 65 dolara (51,67 do 61,06 eura) po barelu zbog kontinuirane nesigurnosti povezane s carinama, prenose Financije hr.

U ponedjeljak je američki predsjednik Donald Trump ponovio kritike na račun predsjednika Federalnih rezervi Jeromea Powella i rekao da bi se američka ekonomija mogla usporiti ako se kamatne stope odmah ne snize.

Njegove izjave o Powellu potaknule su zabrinutost oko neovisnosti Federalnih rezervi u vođenju monetarne politike i oko budućnosti američkih finansijskih instrumenata. Glavni američki berzovni indeksi pali su, a indeks dolara spaoje na najnižu razinu u tri godine u ponedjeljak.

„Rastuća neizvjesnost oko američke monetarne politike vjerojatno će negativno utjecati na financijska tržišta i širu ekonomiju, što potiče strah od mogućeg pada potražnje za sirovom naftom”, rekao je Kikukawa.

Reutersova anketa provedena 17. aprila pokazala je da investitori vjeruju kako će carinska politika uzrokovati znatno usporavanje američke ekonomije ove i sljedeće godine, pri čemu je srednja vjerovatnost recesije u sljedećih 12 mjeseci približno 50 posto. Sjedinjene Američke Države su najveći svjetski potrošač nafte.

Preliminarna anketa Reutersa provedena u ponedjeljak pokazala je da se očekuje pad zaliha sirove nafte i benzina u SAD-u prošlog tjedna, dok bi zalihe destilata vjerojatno porasle, uoči sedmičnih izvještaja Američkog instituta za naftu (API) i Uprave za energetske informacije (EIA).

Napredak u pregovorima između SAD-a i Irana, koji su u subotu pristali započeti izradu okvira za mogući nuklearni sporazum, također bi mogao dodatno pritisnuti cijene nafte i smanjiti zabrinutost oko opskrbe, s obzirom na to da je Iran veliki proizvođač.

„Naše ranije stajalište da će iranski izvoz nafte uskoro doći pod pritisak zbog provođenja američkih sankcija sada je ublaženo zbog tekućih pregovora između SAD-a i Irana,” rekao je Vivek Dhar, analitičar Commonwealth Bank of Australia, dodavši da je moguće i ublažavanje američkih sankcija.

U međuvremenu, rusko Ministarstvo privredesmanjilo je svoju prognozu prosječne cijene nafte Brent za 2025. godinu za gotovo 17 posto u odnosu na izračune iz septembra, prema dokumentima do kojih je došao Reuters.

© Copyright 2005. - 2025. Radio M Media Group.
Sva prava zadržana.
Dizajn i programiranje: Lampa.ba