Hladan tuš: Veliki naftaši zasad nisu zagrijani za Trumpov plan
Iako Trump vjeruje da bi američke kompanije trebale brzo iskoristiti goleme venecuelanske rezerve nakon svrgavanja režima Nicolasa Madura, konkretna obećanja izostala su, a pojedini direktori otvoreno su izrazili sumnju.
Trump je poručio da očekuje ulaganja od najmanje 100 milijardi dolara i tvrdio da će kompanije u Venecueli imati 'apsolutnu sigurnost'. Detalje o budućem političkom uređenju zemlje i investicijskim garancijama, međutim, nije iznio.
Predstavnici Chevrona, koji je donedavno proizvodio oko četvrtinu venecuelske nafte, izbjegavali su govoriti o konkretnim planovima, naglašavajući tek općenitu predanost 'boljoj budućnosti' zemlje. Slično je postupio i Harold Hamm iz Continental Resourcesa, dugogodišnji Trumpov saveznik, koji je priznao da ga potencijal Venezuele zanima, ali bez ikakvih obaveza, prenosi tportal.hr.
Najotvoreniji u skepticizmu bio je direktor ExxonMobila Darren Woods, koji je poručio da Venecuela trenutno 'nije idealna za investiranje'. Upozorio je na potrebu temeljnih pravnih i ekonomskih promjena te snažnih garancija za zaštitu ulaganja, podsjećajući da je imovina njegove kompanije ranije bila nacionalizovana.
Kao izuzetak se istakao španski Repsol, čiji je predsjednik uprave izjavio da je kompanija spremna utrostručiti proizvodnju u Venecueli u iduće dvije do tri godine. No i ta proizvodnja trenutno je znatno manja od nivoa koje su nekad dostizale američke kompanije.
Na oprez dodatno utječu i historijska iskustva. Tokom 2000-ih, za mandata Huga Cháveza, venecuelanska je država nacionalizovala imovinu više međunarodnih energetskih kompanija, što je neke od njih stajalo milijarde dolara gubitaka.
Prema podacima Međunarodne agencija za energiju, Venecuela raspolaže s više od 300 milijardi barela nafte, oko 17 posto svjetskih rezervi. Uprkos tome, proizvodnja je pala na manje od milion barela dnevno. Analitičari Rystad Energyja procjenjuju da bi do 2040. bilo potrebno više od 180 milijardi dolara ulaganja kako bi se proizvodnja podigla na tri miliona barela dnevno.
Trump tvrdi da je pristup tim rezervama strateški ključan za SAD i upozorava da bi, bez američke intervencije, prostor preuzeli Kina ili Rusija. Istodobno se nada da bi veća proizvodnja snizila cijene goriva, što je jedno od njegovih ključnih političkih obećanja. No za naftne kompanije, u uslovima globalne prezasićenosti tržišta i pada cijena, to predstavlja dodatni razlog za oprez.
Na kraju sastanka Trump je poručio da ima i druge potencijalne investitore ako se američki naftaši ne odluče na ulazak u Venecuelu, ali zasad je jasno da entuzijazam predsjednika ne dijele svi koje je pokušao pridobiti.