Irak, Katar i Norveška zemlje s najboljom energetskom trgovinskom bilancom na svijetu
Čini se da je dvije sedmice nakon početka napada na Iran vidljiv obrazac prema kojem izvoznici energije ostvaruju korist, dok uvozno ovisne ekonomije zbrajaju troškove.
Za zemlje Perzijskog zaljeva više cijene bi značile veće prihode, no to se ne osjeti koliko bi inače zbog snažno smanjene proizvodnje.
Vrijedi pogledati kakva je situacija s najizloženijim zemljama s obzirom na bilans energetske trgovine kao udjela u bruto domaćem proizvodu (BDP).
Najizloženije ekonomije nalaze se u Aziji. Tajland ima deficit u energetskom bilansu jednak nivou od 7,4 posto BDP-a, a slijedi Južna Koreja s 5,7 posto. Nisu daleko ni Singapur, Vijetnam i Tajvan.
Negativan bilans od preko tri posto BDP-a imaju i Japan, Indija i Turska. U Kini je on 2,2 posto BDP-a, prenose Financije hr.
Položaj Evrope nije tako dramatičan, ali ostaje neugodan.
Belgija je tu u negativnom smislu na vrhu s negativnim energetskim bilansom od 2,5 posto BDP-a.
Slijedi Grčka s minusom od 2,4 posto, a onda Italija s dva posto.
Španija ima negativan energetski bilans od 1,8 posto BDP-a, a Francuska i Poljska po 1,7 posto.
U Njemačkoj je to 1,5 posto BDP-a.
Irak je na vrhu svjetske liste po pozitivnom energetskom bilansu koji je dostigao 40,8 posto BDP-a.
Drugi je Katar s 32,4 posto BDP-a, a ostale zemlje Zaljevske regije također imaju značajne brojke. To su Ujedinjeni Arapski Emirati sa 17,6 posto, a zatim Saudijska Arabija s 15,9 posto BDP-a. Tek iza njih je jedna zemlja koja nije iz te regije, a to je Alžir kod kojeg je višak u energetskom bilansu 15,6 posto BDP-a.
Logično, za svaku od tih zemalja svaki dolar više u cijeni nafte ide direktno u izvozne prihode, odnosno državni budžet ili državne fondove.
No, među sve te arapske zemlje ugurala se jedna evropska zemlja koja je na trećem mjestu globalne liste, a to je Norveška čiji je višak u energetskoj trgovinskoj bilansi 19,1 posto BDP-a.
Rusija ima višak od 10,1 posto BDP-a, no sankcije onemogućavaju da taj potencijal u punoj mjeri dođe do izražaja.
SAD također ima pozitivan bilans, ali minimalan od 0,2 posto BDP-a.
Od početka sukoba između SAD-a, Izraela i Irana činjenica je li zemlja neto uvoznik ili izvoznik energije odrazila se i na kretanje tržišta dionica, ističe Euronews. Tako je tržište dionica u Saudijskoj Arabiji poraslo u posljednje dvije sedmice 2,5 posto, a u Norveškoj 1,1 posto.
U Aziji najgore je prošla Južna Koreja gdje je pad tog tržišta bio 12,2 posto. Nafta iz Perzijskog zaljeva čini čak 73 posto snabdijevanja u toj zemlji.
U Tajlandu je tržište dionica palo 10,7 posto, u Japanu 7,2 posto te u Indiji 5,7 posto.
U Evropi su njemačke dionice izgubile osam posto, u Francuskoj pad je 7,7 posto, a u Italiji 6,6 posto.
U suštini, kako rekosmo, Norveška i njeno tržište su izuzetak u Evropi u smislu pozitivnog efekta najnovije energetske krize.