“Poduzete su potrebne mjere. Neću ulaziti u detalje, ali naši kolege u naftnom sektoru poduzeli su mjere kako bi se nosili s ograničenjima koja će se dogoditi i nema razloga za zabrinutost”, rekao je Paknejad novinskoj službi Shana ministarstva nafte, prenosi Reuters.
Tokom svog prvog mandata na dužnosti, novoizabrani američki predsjednik Donald Trump raskinuo je takozvani iranski nuklearni sporazum, formalno poznat kao Zajednički sveobuhvatni plan akcije (JCPOA), i ponovno uveo sankcije iranskoj naftnoj industriji i izvozu 2018.
Trump sada planira obnoviti takozvanu kampanju 'maksimalnog pritiska' protiv Irana, kako bi dodatno izolirao Teheran i spriječio njegovu sposobnost da podrži saveznike na Bliskom istoku, izvijestio je The Wall Street Journal prošle sedmice, citirajući izvore upućene u planove novoizabranog predsjednika.
Predsjednik Joe Biden i njegova administracija, iako su zadržali sve sankcije Iranu na snazi, nisu striktno pratili usklađenost sa sankcijama jer su željeli održati dotok nafte usred kriza kao što je ruska invazija na Ukrajinu.
Sada bi Trump mogao imati osobnih problema s Iranom i vjerojatno će tražiti politiku maksimalnog pritiska, što bi moglo ugušiti izvoz iranske nafte koji je početkom ove godine upravo dosegnuo šestogodišnji maksimum.
Veliki pad izvoza iranske nafte, ako SAD pojača sankcije, mogao bi dovesti do viših cijena nafte, pod jednakim uvjetima, kažu analitičari.
Međutim, Trumpove druge moguće politike, posebice uvozne carine koje je obećao uvesti, mogle bi usporiti globalni i američki gospodarski rast, a posljedično i potražnju za naftom, primjećuju drugi analitičari.
Nizak izvoz iranske nafte također će pogoditi Kinu, budući da je to glavni iranski kupac nafte koji kupuje više od 90% teheranskih naftnih tereta po sniženim cijenama.