Washington i Rijad sklopili su 'sporazum o petrodolaru' 8. juna 1974. godine, nakon naftne krize i američkog napuštanja 'zlatnog standarda', podsjećaju u Nasdaqu.
Saudijska Arabija obvezala se tada prodavati naftu na inozemnim tržištima u dolarima i ulagati višak prihoda u američke državne obveznice. SAD je pak Saudijskoj Arabiji obećao vojnu potporu i zaštitu, pišu analitičari Nasdaqa.
Dogovor je bio od koristi i saudijskoj i američkoj strani, zaključuju u Nasdaqu. SAD je osigurao izvor nafte i tržište za svoj dug, a Saudijska Arabija jamstvo za ekonomsku i nacionalnu sigurnost, prenosi SEEbiz.
SAD se u međuvremenu probio u skupinu vodećih svjetskih proizvođača nafte, zahvaljujući ponajprije procvatu proizvodnje iz škriljaca, a Saudijska Arabija nastoji smanjiti udio nafte u domaćoj ekonomiji i proširiti njegovu bazu na sektore poput turizma i prometa.
Dolar danas ima status vodeće svjetske rezervne valute, s udjelom u deviznim pričuvama od 58,4 posto u 2023. godini, prema nedavnom izvještaju Evropske centralne banke (ECB).