Južna Amerika mogla bi proizvoditi još 2,1 miliona barela nafte dnevno

Rystad sada predviđa da će barel nafte ove godine u prosjeku koštati 89 dolara. Još u januaru bili su procijenili da će prosječna cijena iznositi 60 dolara.

To bi za zemlje Južne Amerike trebalo značiti državne prihode veće za 43 milijarde dolara, izračunali su u Rystadu. Bude li pak cijena nafte kroz duži vremenski period iznosila 100 dolara, projekti vađenja u podmorju Brazila, Gvajane i Surinama mogli bi u narednih deset godina osigurati dodatnih više od milion barela nafte dnevno.

Brazil je prošle godine proizvodio oko 3,77 miliona barela dnevno, prema zvaničnim podacima, Gvajana u prosjeku 716 hiljada barela dnevno, a i Surinam bi trebao procvjetati, uz procjenu francuskog TotalEnergiesa da bi projekt GranMorgu trebao omogućiti pristup rezervama od oko 760 miliona barela nafte.

GranMorgu bi trebao proizvoditi 220 hiljada barela nafte dnevno, od 2028. godine, najavila je francuska kompanija. Venezuela bi mogla povećati proizvodnju za 910 hiljada barela dnevno, uključujući 57 posto iz postojećih polja gdje se prosječni operativni troškovi kreću u rasponu od sedam do osam dolara po barelu, navodi kompanija, prenose Financije hr.

Proizvodnja u argentinskom polju Vaca Muerta trebala bi pak već do kraja decenije porasti za 400 hiljada barela dnevno, na milion barela dnevno, a do 2035. trebala bi se popeti na 1,5 miliona barela dnevno, izračunali su u Rystadu, i to u scenariju sa “standardnim cjenovnim rasponom” i s Kinom u ulozi glavne izvozne destinacije.

Uravnotežene isporuke iz tog polja trebale bi krenuti od naredne godine, napominju u Rystadu. Gvajana je već u prva dva ovogodišnja mjeseca proizvodila nešto više od 900 hiljada barela nafte dnevno, prema vladinim podacima, znatno više od prosjeka u 2025. godini koji je iznosio 716.000 barela dnevno.

Rast proizvodnje povezan je s razvojem velikog polja Stabroek u gvajanskim vodama Atlantskog okeana kojim upravlja američki Exxon Mobil. Od prvog otkrića 2015. godine u bloku Stabroek odobreno je šest velikih projekata, a prema procjenama Međunarodne agencije za energiju (IEA), proizvodnja bi do 2027. mogla premašiti 1,3 miliona barela dnevno.

Gvajana dijeli naftom bogati bazen pod dnom Atlantskog okeana sa Surinamom, koji prema procjenama Američke geološke službe (USGS) iz 2000. sadrži iskoristivih više od 13,6 milijardi barela nafte i otprilike 900 miliona prostornih metara plina.

“Južna Amerika trenutno je najvažniji svjetski izvor povećanja ponude nafte”, rekla je viša potpredsjednica za istraživanje nafte i plina u Rystad Energyju Radhika Bansal.