Kriza na Bliskom istoku testira energetsku sigurnost: Nema nestašica, ali stižu skuplji energenti
No, dugotrajnija kriza mogla bi imati ozbiljne posljedice. U takvim okolnostima, sve su važniji projekti jačanja energetske sigurnosti i ulaganja u alternativne izvore energije.
Pitanje energetske sigurnosti zbog napetosti na Bliskom istoku ne jenjava. Ključna tačka je Hormuški moreuz, kroz koji prolazi veliki dio svjetske nafte.
Za sada smo pokriveni, Hrvatska je preko Ine kupila naftu za naredni period. Rafinerija radi punim kapacitetom. Za sada nema rizika. Naravno, ako moreuz ostane duže zatvoren, mislim da što se Hrvatske i Evrope tiče, nema rizika od nestašice, ali je cijena upitna, objasnio je Goran Pleše, direktor Rafinerija i marketinga, INA d.d.
Hrvatska 15 posto nafte proizvodi sama, ali većinu ipak uvozi. Dugotrajniji prekid prometa kroz Hormuški moreuz uticao bi na globalno tržište i rast cijena.
Sada već svaki mjesec koliko je moreuz zatvoren, osjetit će se razlika, a ono što je najvažnije, jednom kada se ponovo otvori, promet neće odmah krenuti jer je mnogo infrastrukture uništeno, dodao je Pleše.
Ključno rješenje je diverzifikacija - manje oslanjanje na jednu rutu ili energent.
Diverzifikacijsko poslovanje, prelazak na obnovljive izvore energije, što je u posljednjem istupu potvrdio i ministar privrede Šušnjar, koji je rekao da će se ići u nuklearnu energiju, male nuklearne reaktore, obnovljive izvore energije, vjetroparkove i solarnu energiju, naveo je predsjednik Uprave Janafa Stjepan Adanić.
Posebnu ulogu ima LNG terminal Krk koji već sada osigurava stabilno snabdijevanje plinom, prenosi SEEbiz.
Terminal na Krku proizvodi godišnje tri milijarde kubnih metara prirodnog plina. Plan je da se proširi na šest milijardi kubnih metara godišnje i time se osigurava stabilnost domaće proizvodnje, istaknula je Marijeta Majer, direktorica Sektora energetskih projekata.
Hrvatska se sve više pozicionira kao energetsko čvorište regije - uz postojeću infrastrukturu poput Jadranskog naftovoda (JANAF) i plinskih veza prema susjednim zemljama.
Hrvatska je već pokazala svoju ključnu ulogu u snabdijevanju i stabilnosti snabdijevanja. Povećanje kapaciteta LNG terminala na 6,1 milijardu je ključno u kontekstu osiguranja energetske sigurnosti, uz plinovode prema Mađarskoj i Sloveniji, koji su spremni za transport vodika. Ne smijemo zaboraviti postojeću infrastrukturu, a to je JANAF, zaključio je Željko Krevzelj, direktor Uprave za energetiku u Ministarstvu privrede.
Ako kriza potraje, nestašica se ne očekuje, ali građani bi je mogli osjetiti kroz više cijene energije.