Cijene nafte su nastavile pad danas jer je splasnulo raspoloženje investitora zbog sumornih izgleda o potražnji za gorivom i podataka koji ukazuju na pad globalne proizvodnje, i to uoči sastanka glavnih proizvođača sirove nafte ove nedjelje na kojem treba da odluče da li da povećaju isporuke.
Evropska nafta Brent je na terminskom tržištu oslabila za 24 centa ili 0,2 posto, na 99,82 dolara za barel na jutrošnjem trgovanju do 6.34 po griniču, dok je američka nafta WTI skliznula za 10 centi ili 0,1 procenat, na 93,78 dolara po barelu, izvještava Rojters.
Cijena Brenta je zaključena sinoć na 99,09 dolara po barelu, što je njen najniži nivo od 15. jula, a američka sirova nafta je završila jučerašnje trgovanje na 92,42 dolara po barelu, takođe na najnižem nivou od 14. jula.
"Cijene sirove nafte su pale nakon što su brojni podaci o fabričkim aktivnostima nagovijestili da je svijet na putu velikog ekonomskog pada i zbog očekivanja veće proizvodnje nafte nakon veoma dobre sezone zarada naftnih kompanija", napisao je u belješci za klijente Edvard Moja, viši tržišni analitičar iz brokerske kuće Oanda.
Zabrinutost zbog recesije pojačala se u ponedjeljak pošto su istraživanja iz Sjedinjenih Država, Evrope i Azije pokazala da je fabrička aktivnost izgubila zamah u julu. Smanjenje globalne potražnje i stroge kineske kovid mjere ograničenja usporili su proizvodnju.
Padu cijena "crnog zlata" doprinijela je i suzdržana aktivnost tržišnih aktera koji iščekuju ishod sutrašnjeg sastanka predstavnika Organizacije zemalja izvoznica nafte (OPEK) i njihovih saveznika, uključujući Rusiju, odnosno grupe poznate kao OPEK+, na kojem će se odlučivati o proizvodnji u septembru.
Dva od osam izvora iz OPEK+ grupe rekla su u anketi Rojtersa da će se na sastanku razgovarati o skromnom povećanju pumpanja u septembru, dok je ostatak rekao da će proizvodnja vjerovatno ostati nepromijenjena. Prema informaciji Foks biznis njuza, Saudijska Arabija će predložiti da OPEK+ poveća proizvodnju.
U međuvremenu, SAD su u ponedjeljak uvele sankcije kineskim i drugim kompanijama za koje tvrde da su pomogle prodaju iranske nafte i petrohemijskih proizvoda istočnoj Aziji, u vrijednosti više desetina miliona dolara, nastavljajući da povećavaju pritisak na Teheran da obuzda svoj nuklearni program.
Na tmurno tržišno raspoloženje uticala je i potencijalna posjeta predsjednice Predstavničkog doma SAD Nensi Pelosi Tajvanu, uprkos upozorenjima Pekinga da to ne čini. To bi bila prva posjeta jednog visokog američkog zvaničnika tom ostrvu u posljednjih više od 25 godina, koja bi mogla da izazove eskalaciju tenzija između SAD i Kine, navodi britanska agencija.
Energetika.ba