Kada se ranije ovog mjeseca Iran zakleo da će osvetiti izraelsko ubistvo vođe Hamasa Ismaila Hanije, cijene nafte su skočile u iščekivanju raketnih udara. Zatim su se povukle jer su američke i kineske vlasti još jednom objavile ekonomske podatke koji su razočarali one koji očekuju robusnije ekonomske pokazatelje i na njima zasnivaju svoje izglede o potražnji nafte.
Početkom ove sedmice vidjeli smo još jedan skok u naftnim referentnim vrijednostima na osnovu očekivanja žešćeg rata na Bliskom istoku. Zatim je, nekoliko sati kasnije, OPEC revidirao svoju prognozu potražnje za naftom za ovu godinu niže, gurnuvši cijene natrag. Revizija nije bila velika – OPEC sada očekuje rast potražnje za naftom na 2,11 miliona barela dnevno, što je pad sa 2,25 miliona barela dnevno, ali to je bilo dovoljno da preplaši trgovce – ponovo.
Reutersov tržišni kolumnista John Kemp izvijestio je ove sedmice da su trgovci naftom pet sedmica zaredom bili neto prodavci futuresa nafte. Od 6. augusta, neto pozicije institucionalnih trgovaca u šest ugovora pale su na najniži nivo od 2013. godine, kada je počela evidencija o ovim trgovinama. Od početka jula, podaci su pokazali, naftne pozicije trgovaca su pale za 372 miliona barela ekvivalenta nafte.
Prema riječima Kempa, razlog za rasprodaju, osim zabrinutosti za najveće svjetske ekonomije i njihove izglede za rast, je i iščekivanje mekše potražnje za naftom u budućnosti, prenosi Investitor me. Ovo predviđanje može biti vođeno predviđanjima tranzicije—koja se stalno nijesu uspjela ostvariti. Ali trgovci koriste algoritme da bi se kladili, a ti algoritmi mogu u tren oka odvesti tržište u suprotnost.
Bloomberg je ranije ovog mjeseca izvijestio da je algo trgovanje, gdje se trgovci oslanjaju na softver koji prate tržišne trendove, odgovorno za brzu promjenu raspoloženja na naftnim tržištima nakon potresa na berzi prošle sedmice. U to vrijeme, američki i kineski ekonomski podaci ponovo su izazvali sumnje u buduću snagu potražnje za naftom, a algo trgovci su počeli prodavati, što je dovelo do pada cijena sirove nafte.
Ovo nije prvi put da je algo trgovanje uticalo na cijene na, kako se čini, pretjeran način. U junu, najava OPEC-a da bi mogao početi povlačiti neke rezove proizvodnje kasnije tokom godine izazvala je rasprodaju nafte, koju su opet predvodili savjetnici za trgovinu robom, prateći trendove. Reakcija tržišta na vijesti bila je očito pretjerana, u svjetlu činjenice da je OPEC rekao da će povući smanjenje samo ako mu tržišni uslovi budu odgovarali – ali to je ignorisano od strane algoritama.
Moglo bi se dogoditi da algoritmi – i CTA-ovi koji rade s njima – budu loši u odnosu na buduću potražnju za naftom zbog predviđanja porasta električnih vozila (EV). Stvarne činjenice su da prodaja električnih vozila usporava, pa čak i opada na nekim ključnim tržištima, kao što je Njemačka, ali kako vlade udvostručuju elektrifikaciju transporta, prognoze su i dalje optimistične za EV i medvjeđe za naftu.
To je možda razlog zašto se čini da trgovci dosljedno ignorišu stranu ponude nafte sve dok ne dođe do nestanka, podsjećajući ih da ova strana i dalje postoji. Ipak, čak i sa prekidima, kao što je onaj u libijskoj Šarari, čini se da učinak na cijene ne traje dugo, a cijene imaju tendenciju da se povlače relativno brzo. Osim ako nije velika—i zato su cijene porasle ove sedmice. Ako se rat na Bliskom istoku zahukta, to bi moglo uticati na isporuku 1,5 miliona barela dnevno iz Irana. To može biti nešto što čak ni CTA ne bi lako zanemarili.