Uvoz nafte i naftnih derivata u Bosnu i Hercegovinu vratio se na stanje prije pandemije virusa korona, pokazuju podaci Uprave za indirektno oporezivanje BiH.
Kako su rekli iz UIO BiH za "Nezavisne", u toku prošle godine u BiH je nafte i naftnih derivata uvezeno 1.455.108.320 kilograma ukupne vrijednosti 1.584.524.136 KM.
Prema njihovim podacima, najviše nafte i naftnih derivata je uvezeno iz Hrvatske, i to 567.999.043 kilograma ukupne vrijednosti 602.547.771 KM.
"Nakon Hrvatske slijede Italija sa 417.795.103 kilograma ukupne vrijednosti 445.553.420, te Srbija sa 334.921.544 kilograma 356.585.783 KM", naveli su u UIO BiH.
U toku 2020. godine, kada je virus korona stigao u Bosnu i Hercegovinu, uvezeno je ukupno 1.318.956.355 kilograma ukupne vrijednosti 969.441.924 KM.
Poredeći ove podatke, dolazimo do zaključka da je u 2021. godini u odnosu na 2020. uvezeno nafte i naftnih derivata u iznosu većem za skoro 600 miliona KM. "Tokom 2019. godine uvoz nafte i naftnih derivata u BiH je iznosio 1.397.492.964 kilograma vrijednosti 1.579.857.569 KM", pojasnili su u Upravi za indirektno oporezivanje BiH.
S druge strane, u toku prošle godine iz BiH je izvezeno nafte i naftnih derivata 25.116.269 kilograma u iznosu od 36.752.195 KM.
"Tokom 2020. godine izvezeno je nafte i naftnih derivata u iznosu od 17.803.652 KM, dok je 2019. godine iz BiH izašlo nafte u iznosu od 46.347.898 KM", naveli su iz UIO BiH.
Ekonomista Saša Stevanović, pojašnjavajući ove podatke, istakao je za "Nezavisne novine" da je veliki uticaj na potrošnju nafte i naftnih derivata u Bosni i Hercegovini imala pandemija virusa korona.
"Tokom 2020. godine bilo je zatvaranja i ograničenja zbog pandemije, tako da je smanjena i potrošnja nafte i naftnih derivata. Prema podacima, nafta najviše koristi za prevoz, odnosno putnički automobili imaju najveće ućešće u potrošnji nafte. Ako znamo da je tada bilo ograničenja i zabrana, te su ljudi manje i putovali i koristili automobile, nije bilo potrebe za većim uvozom", kaže Stevanović.
Dodaje da je uvoz sličan kao i 2019. godine, što znači da pandemija još ima uticaj na kretanje stanovništva, te da se, kada prođe, može očekivati još veći uvoz.
Energetika.ba / NN