Naftaši iskoristili akcize za dodatno bogaćenje: Cijene goriva veće od najavljenih
Naftaši su kao i uvijek održali obećanje o povećanju cijena goriva na benzinskim pumpama. Ono što je indikativno jeste i to da su naprimjer u Sarajevu veliki prometnici naftnim derivatima, da li slučajno ili planski, odredili identične cijene dizela i benzina na istim lokacijama. Tako ćete na pumpama u vlasništvu Energopetrola, INA-e, Petrola, Hife-Oil i Gazproma uz glavnu gradsku saobraćajnicu za jedan litar dizela i benzina platiti 2.16 KM. Istovremeno, manje firme poput BM Braće Mujić su postavile cijenu od 2.11 KM za dizel i benzin goriva.
S druge strane, Hifa Petrol je na svojoj benzinskoj stanici na Hotonju postavila cijene od 2.21 KM. Sličan potez napravio je i Energopetrol koji je na benzinskoj stanici u Vogošći postavio cijenu od 2.21 KM. Za razliku od njih, Petrol je održao iste cijene na pumpi na izlazu iz Vogošće kao i na pumpama uz glavnu gradsku saobraćajnicu u Sarajevu, odnosno 2.16 KM. Preko entitetske granice, cijene su potpuno drugačije.
Na putu prema Trebeviću, na benzinskoj pumpi Nešković platiti ćete 2,04 KM za litar dizela, odnosno 2,07 KM za benzin. Na pojedinim pumpama drugih kompanija je dizel čak i 2,05 KM dok je benzin 2,08 KM. U Banjoj Luci cijena dizela na pumpama je 2,13 KM, a slična cijena je i sa benzinom s tim da i u najvećem gradu RS-a cijene variraju od pumpe do pumpe, kao i od toga u kojem dijelu grada se nalazi.
U Mostaru cijene na gradskim benzinskim pumpama su 2,16 KM, kako za benzin tako i za dizel iako su i u najvećem gradu Hercegovine prisutne varijacije. U Tuzli su cijene visoke tako da je na pumpama INA-e benzin i dizel 2,21 KM.
Čitava situacija sa povećanjem cijena ukazuje na skoro pa kartelsko postavljanje cijena pojedinih kompanija. Pored toga, cijene se razlikuju i od toga u kojem dijelu istog grada se pumpa nalazi čime se diskriminiraju građani i plaćaju veću ili nižu cijenu za isti proizvod.
Iako je povećanje akciza stvorilo pritisak na distributere naftnih derivata, jasno je da povećanje cijena ovisi u velikoj mjeri i od toga koliko zarade vlasnik firme želi da ostvari, odnosno da propusti. Tako je prije mjesec na većini benzinskih pumpi u Sarajevu gorivo bilo oko 1,90 KM, uz varijacije od par feninga ovisno o kvaliteti, lokaciji i distributeru. Rast akciza od 15 feninga plus PDV, odnosno 18 feninga, bi značio da cijena goriva treba biti 2,08 KM. To se međutim nije desilo i cijene su porasle mnogo više od samih akciza.
Podsjećamo da su iz Udruženja prometnika naftnih derivata FBiH za Faktor prije 20 dana kazali da “maloprodajnu cijenu goriva čine između ostalog sve fiskalne i parafiskalne obaveze, sasvim je jasno da će i akcize, odnosno putarine činiti sastavni dio maloprodajne cijene derivata, u obimu iznosa akciza i taksi + PDV. Da li će neke od kompanija odreći dijela ne tako velike marže, ovisi od poslovne politike pojedinih kompanija. Ono što sigurno pretpostavljamo to je da će doći do znatnog povećanja maloprodajnih cijena”.
Ranije su se oglasili i naftaši iz entiteta RS. Sekretar Grupacije za promet naftom i naftnim derivatima u Privrednoj komori RS-a Zoran Berak za EuroBlic je potvrdio da će distributeri od 1. febrauara biti prinuđeni da povise cijenu dizelskih i benzinskih goriva za 0,15 KM po litri plus porez na dodatu vrijednost, što iznosi zajedno 0,18 KM.
Međutim, jasno je da se najveći distributeri goriva ne samo da nisu odrekli profita, već su osigurali i dodatnu zaradu. Vodeći distributeri, ali i krajnji prodavci goriva ostvaruju visoke prihode čime se trenutni poslovni model ovog sektora pokazuje izuzetno opravdanim.
Prihodi uvoznika i prodavaca za 2016. godinu su sljedeći s tim da su kompanije poput Hife diverzificirale svoj poslovni model i uložile novac u niz drugih sektora:
Holdina – 758 miliona KM
Energopetrol – 153 miliona KM
TI OIL – 116 miliona KM
Hifa Oil – 321 milion KM
Hifa Petrol – 245 miliona KM
G-Petrol – 197 miliona KM
(Energetika.ba)