Nakon što su pale dvije sedmice zaredom, prošlih su sedam dana cijene nafte nadoknadile sve te gubitke.
Na svjetskim tržištima cijene nafte su prošle sedmice znatno porasle, nakon 15 dana pada, jer bi nove sankcije zapadnih zemalja protiv Rusije i Irana mogle smanjiti ponudu crnog zlata.
Cijena barela na londonskom tržištu porasla je 4,7 posto – na 74,49 dolara, dok je na američkom tržištu barel poskupio 6,1 posto – na 71,29 dolara, prenosi Hina.
Nakon što su pale dvije sedmice zaredom, prošlih su sedam dana cijene nafte nadoknadile sve te gubitke i dosegle najviše iznose u više od tri sedmice.
Posljedica je to, među ostalim, najave EU-a o dodatnim sankcijama na rusku naftu zbog rata u Ukrajini. O strožim sankcijama na rusku naftu razmišlja se i u Washingtonu.
Snižavanje kamatnih stopa podstiče potražnju
„EU-ovo zaoštravanje sankcija Rusiji potaklo je cijene nafte, a SAD signalizira da bi se mogao pridružiti, pa se očekuju smanjenje isporuke ruske nafte brodovima“, objašnjava John Evans iz PVM-a.
Velika Britanija, Francuska i Njemačka poručile su da su spremne uvesti sankcije protiv Irana kako bi spriječile tu zemlju u razvoju nuklearnog oružja.
Cijene nafte porasle su i zahvaljujući podatku o povećanom kineskom uvozu nafte u novembru, pa se špekuliše da bi uvoz mogao ostati pojačan i na početku 2025. godine jer bi rafinerije mogle nabavljati više nafte od Saudijske Arabije zbog nižih cijena.
Osim toga, centralne banke u svijetu, zahvaljujući popuštanju inflacije, snižavaju kamatne stope, što bi trebalo podstane rast ekonomija, pa i potražnje za naftom.