Cijene nafte su danas ojačale u prosjeku za oko 7,0 odsto nakon trodnevne rasprodaje koja ih je gurnula na najniže nivoe u gotovo dvije decenije, a usljed sunovrata tražnje zbog pandemije virusa korona i povećane ponude.
Svjetska cjenovna referenca na tržištima "cnog zlata", sjevernomorska nafta "brent", koja je za manje od dvije nedjelje izgubila 50 odsto vrijednosti, skočila je danas na prijepodnevnom trgovanju u 10:45 časova po GMT, za 1,43 dolara ili 5,75 odsto, na 26,33 dolara za barel, nakon što se juče stropoštala na 24,52 dolara, na najniži nivo od 2003, izvještava Rojters.
Cijena američke "lake" nafte WTI je porasla za 2,40 dolara ili 11,8 procenata, na 22,77 dolara po barelu, poslije pada na prethodnoj trgovinskoj sesiji od gotovo 25 posto, na 18-godišnji minimum.
Analitičari, međutim, kažu da će ovaj oporavak vjerovatno biti privremen, jer je pad potražnje intenziviran zbog kraha pregovora ovog mjeseca između Organizacije zemalja izvoznica nafte (OPEK) i drugih prozivođača izvan naftnog kartela o dodatnom smanjenju proizvodnje.
Pad tražnje, naročito u saobraćajnom sektoru, takođe je uticao na prezasićenost ponude rafinisanih proizvoda, kako što su gorivo za avione i benzin.
Saudijska Arabija, lider OPEK-a koji je pokrenuo cjenovni rat protiv Rusije smanjujući svoje cene nafte, planira da narednih meseci pumpa rekordne količine od 12,3 miliona barela dnevno (bpd).
"Od 1. aprila, oko četiri miliona barela dnevno bi moglo da preplavi tržišta, što bi potencijalno gurnulo cijene sirove nafte na nivo ispod 19 dolara. Ukoliko neko ne interveniše, nijedan proizvođač nafte ne profitira u trenutnom cjenovnom ambijentu", navela je analitička kuća Džefris u komentaru.
Energetika.ba