Šef IEA Fatih Birol proglasio ‘crni april’ globalne energetske krize
Upozorio je da će se manjak nafte i rafinisanih proizvoda ovog mjeseca udvostručiti, ocijenivši da je u toku „crni april“.
Fatih Birol je apelovao na države širom svijeta da koordinisano rade na ublažavanju posljedica rata u Persijskom zaljevu. „Svijet se suočava sa trostrukim šokom – na polju nafte, gasa i hrane“, rekao je za Le Figaro izvršni direktor Međunarodne agencije za energiju (IEA).
Istakao je da je jedino pravo rješenje ponovno otvaranje Ormuskog moreuza.
Arhitektura energetskog sistema će se uskoro promijeniti
Bez obzira na to, biće potrebno vrijeme da zemlje regiona obnove svoju proizvodnju i povrate svoju ključnu ulogu u energetskom pejzažu, po Birolovom mišljenju. Ali strateška rješenja postoje i ima razloga za optimizam, jer će se „arhitektura energetskog sistema promijeniti“, naglasio je – kriza treba da ubrza razvoj obnovljivih izvora energije, nuklearne energije i električnih vozila, prenosi Balkan Green Energy News.
Biće potrebno više godina, ali solarne i vjetroelektrane mogu se instalirati veoma brzo, podsjetio je Birol. On procjenjuje da je preusmjeravanje na obnovljive izvore pitanje mjeseci.
Kriza bi takođe trebalo da „povrati zamajac na polju nuklearne energije, uključujući male modularne reaktore“, podvukao je. U kratkom roku, međutim, države se moraju okrenuti najrazumnijem korištenju energije, štednji i poboljšanju efikasnosti, istakao je.
Višestruka kriza nezabilježenih razmjera
Birol je upozorio da je u toku „crni april“, ponovivši da će situacija biti mnogo gora nego prethodnog mjeseca. Zaključio je da će manjak nafte i derivata biti dvostruko veći ukoliko navedeni kritični tjesnac ostane blokiran.
„Rat blokira jednu od arterija globalne ekonomije. Ne samo naftu i gas, već i đubriva, petrohemikalije, helijum i mnoge druge stvari. Svijet nikada nije doživio poremećaj u snabdijevanju energijom takvih razmjera“, izjavio je šef IEA. Kriza je „ozbiljnija od onih iz 1973, 1979. i 2022. zajedno“, dodao je.
Ovaj zvaničnik je naglasio da je već oštećeno 75 energetskih objekata, od kojih više od trećine ozbiljno ili veoma ozbiljno.
Zemlje u razvoju su pod većim rizikom od skoka cijena nafte, gasa i hrane, kao i od opšteg ubrzanja inflacije, rekao je Birol.
Ranije je procijenio gubitke u snabdijevanju na 12 miliona barela nafte dnevno otkako su Sjedinjene Američke Države i Izrael napali Iran. To je u ekvivalentu 11% proizvodnje nafte prije zatvaranja Ormuza. Pad je 1973. i 1979. iznosio do po pet miliona barela dnevno ili nekih sedam posto svjetske proizvodnje. Ovog puta je nezaobilazan faktor, međutim, i nestašica prirodnog gasa, koji se transportuje kao tečni prirodni gas (LNG).