Analitičari predviđaju da bi Meksiko mogao da se odluči za preusmjeravanje izvoza u Aziju i Evropu, značajno smanjujući isporuke u SAD. Kupci nafte na Srednjem zapadu gotovo bi sigurno platiti cijenu tarifa, zahvaljujući ograničenoj zamjenjivosti kanadske sirove nafte drugim naftama, što bi dovelo do snažnog utjecaja na maloprodajne cijene. Uprkos nametu od 10 posto, malo je vjerovatno da će tokovi kanadske sirove nafte u SAD biti poremećeni.
Nakon što je američki predsjednik objavio da uvodi tarife od 25 posto Kanadi i Meksiku i od 10 procenata na proizvode iz Kine, predsjednica Meksika Claudia Sheinbaum objavila je da su američke carine na čekanju mjesec dana nakon što je razgovarala sa Donaldom Trumpom i obećala da će poslati 10.000 vojnika na granicu u borbi protiv trgovine drogom.
Trump je takođe razgovarao sa kanadskim premijerom Justin Trudeau o kaznenim tarifama, rekavši da je Otava pogrešno razumjela situaciju.
Da podsjetimo, Trump je nedavno ošamario Kanadu i Meksiko sa carinama od 25 posto, a Kinu sa 10 posto. Tokovi nafte, suočeni sa carinama, predstavljaju 44% uvoza naftnih proizvoda u SAD, 69% uvoza sirove nafte i 81% uvoza teške sirove nafte. Trump se upustio u svoju uobičajnu izolacionističku halabuku, tvrdeći da SAD-u nije potrebna kanadska roba, uključujući naftu i drvnu građu.
Pogled u realnost
„Nije nam potrebno ništa što oni imaju. Imamo neograničenu energiju, trebalo bi da pravimo sopstvene automobile i imamo više drveta nego što možemo da upotrebimo. Bez ove ogromne subvencije, Kanada prestaje da postoji kao održiva zemlja“, rekao je Trump na Svjetskom ekonomskom forumu.
Međutim, stručnjaci su istakli da je američkom predsjedniku potrebna provjera realnosti.
„To, zapravo, nije tačno. Potrebna im je naša nafta. Šaljemo razblaženi bitumen, tako da četiri miliona barela dnevno ide u države; više od dva miliona barela dnevno od toga je razblaženi bitumen. Ide u rafinerije koje su posebno konfigurisane da ga prerađuju, posebno u Mineapolisu, Chicagu i Wood Riveru. Zato se toliko oslanjaju na to. Dakle, nadamo se da možemo razgovarati sa njim i obrazovati ga ako ga ne razumije. Siguran sam da to sada rade velike rafinerije u SAD. Ali ako se ispostavi da će staviti tarifu na to, onda će naš izazov biti da vidimo šta se dešava sa ukupnom potražnjom“, rekao je Ričard Mason, izvršni direktor Škole javne politike Univerziteta u Kalgariju.
Slično tome, ekonomski analitičari u StandardChartered-u su predstavili strašnu sliku situacije, rekavši da će kupci nafte na Srednjem zapadu gotovo sigurno platiti cijenu tarifa, zahvaljujući ograničenoj zamjenjivosti kanadske sirove nafte drugim naftama, što dovodi do snažnog uticaja na maloprodajne cijene.
Rast kanadskog tržišnog udjela
Prema analitičarima, SAD su uvezle oko 6,6 miliona barela dnevno (mb/d) sirove nafte u prvih 10 mjeseci 2024. godine, od čega je 4,0 mb/d bila teška nafta za upotrebu u unapređenim rafinerijama sa postrojenjima za krekovanje. Kanada je obezbijedila 75% uvoza teške sirove nafte u SAD 2024. godine, a njen tržišni udio se stalno povećavao od 2000. godine, potiskujući odlive iz Meksika, Venecuele i Kolumbije, prenosi Oil Price. Oko 80% kanadske proizvodnje sirove nafte odlazi u rafinerije u SAD-u, pri čemu su američki uvozi kanadske nafte dostigli rekordnih 4,42 miliona barela dnevno u sedmici koja je završena 3. januara, prema podacima Američke agencije za energetske informacije (EIA).
Nažalost po rafinerije srednjeg zapada, teška nafta se ne može lako zamijeniti lakom naftom koja čini većinu američke proizvodnje nafte iz škriljaca. StanChart ističe da bi takav prelazak stvorio značajan gubitak optimizacije u veoma skupim postrojenjima za krekovanje koje zahtevaju punjenje teških ostataka dobijenih jednostavnom destilacijom iz vakuum destilacije. Kanada je isporučila 99,89% ukupnog teškog uvoza u rafinerije Srednjeg zapada tokom protekle decenije. Niska zamjenjivost ovog toka implicira da bi se tarifa u velikoj mjeri uključila u lokalne maloprodajne cijene. Rafinerije će također morati da smanje proizvodnju zbog gubitka optimizacije rafinerije.
Utjecaj na maloprodajne cijene
Povećanje cena goriva bi bilo značajno: prema analitičaru Patricu De Hanu, (GasBuddy), potrošači na Srednjem zapadu mogli bi na kraju da plaćaju 10% više za gas, ukoliko Trump nastavi sa svojim tarifama. Tom Kloza iz Službe za informacije o cenama nafte predvidio je da bi tarife mogle da podignu cijene benzina za 0,35 dolara po galonu u dijelovima zemlje, ako se tarife u potpunosti prenesu na potrošače.
U međuvremenu, StanChart je predvidio da će izvoz Meksika u SAD verovatno prestati, jer će nafta biti preusmjerena u Aziju i Evropu. Prošlog mjeseca, Evropska unija i Meksiko složili su se na rekonstruisani sporazum o slobodnoj trgovini nekoliko dana prije nego što je Tramp započeo drugi mandat. Meksiko se posebno zalagao za rekonstrukciju trgovinskog sporazuma sa EU uoči Trimpove inauguracije kao način da pokaže snagu pre revizije trgovinskog sporazuma SAD-Meksiko-Kanada, poznatog kao USMCA. SAD su daleko najveći trgovinski partner Meksika, čineći 83% trgovinskih odnosa Meksika. Trimp je kritikovao trgovinsku praksu EU i rekao da će uvesti carine na izvoz od strane bloka. Također je rekao da će uvesti carine od 25% na robu iz Meksika.
„Ovaj značajan sporazum dokazuje da otvorena trgovina zasnovana na pravilima može doprineti našem prosperitetu i ekonomskoj bezbjednosti, kao i klimatskim akcijama i održivom razvoju“, rekla je predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen u saopštenju.