Novosti

Aldott: Želimo rast proizvodnje ugljikovodika, ciljamo i akvizicije u inozemstvu

Autor: Energetika.ba

Ina je kupnjom Enijeve tvrtke kćer ENI Croatia potvrdila orijentaciju na ulaganja u istraživanje i eksploataciju nafte i plina u Hrvatskoj te će po prvi puta u svojoj povijesti biti samostalni operater na nekom od odobalnih, "offshore" eksploatacijskih područja u zemlji i inozemstvu, rečeno je u srijedu na potpisivanju ugovora Ine i Enija.

Naime, Ina je od Enija kupila tvrtku kćer ENI Croatia BV, koja je bila u stopostotnom vlasništvu te talijanske energetske kompanije. Eni Croatia je kao jedino vlasništvo imala 50 posto udjela u operativnoj kompaniji INAgip, koja upravlja eksploatacijskim područjima Sjeverni Jadran i Marica, što znači da INA ovom transakcijom postaje jedini vlasnik INAgipa.

Ina je suradnju s Enijem uspostavila 1996. godine, kada je dobila koncesiju za eksploataciju plina u području sjevernog Jadrana, a tada je sklopljen i ugovor o podjeli proizvodnje te osnovana zajednička operativna kompaniju INAgip.

Proizvodna infrastruktura INAgipa sastoji se od 18 platformi. Na koncesijama Sjeverni Jadran i Marica nalazi se 46 proizvodnih bušotina, a za prikupljanje i otpremu plina izgradena je mreža podvodnih plinovoda i drugih cjevovoda duljine 620 kilometara.

Operativni direktor Ine za istraživanje i proizvodnju Tvrtko Perković kazao je da je ovom transakcijom Ina definitivno potvrdila svoje opredjeljenje za investicije u istraživanje, razvoj i povećanje proizvodnje nafte i plina u Hrvatskoj.

Ističe da je riječ o proizvodnji 1,5 milijuna kubnih metara plina dnevno, a "riječ je o izuzetno kvalitetnom plinu koji može direktno ići u transportni sustav Republike Hrvatske".

Napominje da je u istražno područje do sada uloženo više od dvije milijarde dolara, od čega je polovica ulaganje Ine, a transakcijom se dnevna proizvodnja povećava za nešto manje od 400 tisuća metara kubnih plina.

Također, ovime se otvara i prilika za daljnja ulaganja u razradu i istraživanje sjevernojadranskih polja u cilju povećanja rezervi i proizvodnje plina, kazao je Perković.

Predsjednik Uprave Ine Zoltan Aldott nakon potpisivanja ugovora poručio je talijanskim kolegama iz Enija da završetak jedne faze partnerstva istodobno otvara i neke druge prilike za suradnju, u Hrvatskoj ili možda u nekim drugim u zemljama.

Kada je riječ o Ininoj strategiji, Aldott kaže da je ona jasna, a da se temelji na obnovi rezervi te porastu proizvodnje ugljikovodika, što osim domaćeg terena uključuje i akvizicije u inozemstvu.

Istaknuo je da zajedničkim naporima s Vladom Ina ima zadatak što bolje iskoristiti potencijal Hrvatske u sektoru istraživanja i proizvodnje nafte i plina, pri čemu u omogućavanju novog investicijskog ciklusa važnost ima i novi zakon o ugljikovodicima.

Ministar zaštite okoliša i energetike Tomislav Ćorić je kazao da činjenica da se ovom akvizicijom domaće rezerve ugljikovodika povećavaju za oko 800 milijuna kubnih metara definitvno znači pozitivan iskorak za domaći energetski sektor, prenosi Hina.

S obzirom da je riječ o malo manje od 30 posto ukupne domaće potrošnje plina, ističe Ćorić, ovim iskorakom smanjuje se i energetska ovisnost Hrvatske.

U Ininom priopćenju u povodu ugovora s Enijem uz ostalo se navodi da transakcija pokriva 4,3 milijuna barela ekvivalenata nafte (boe) dokazanih i vjerojatnih rezervi te će povećati proizvodnju za oko 2.500 boe na dan (odnosno gotovo 380.000 prostornih metara plina na dan).

Ina će tako po prvi puta u svojoj povijesti biti jedini operater na nekom od odobalnih eksploatacijskih područja. Također, to će omogućiti Ini daljnja ulaganja u eksploatacijska područja Sjeverni Jadran i Marica, kaže se u priopćenju.

Nakon transakcije, sav proizvedeni plin s eksploatacijskog područja Sjeverni Jadran bit će usmjeravan prema opskrbnom sustavu Hrvatske, a plin s eksploatacijskog područja Marica nastavit će se transportirati prema Italiji u skladu s uvjetima ugovora o prodaji plina koji su potpisali Ina i Eni.

Energetika.ba

© Copyright 2005. - 2024. Radio M Media Group.
Sva prava zadržana.
Dizajn i programiranje: Lampa.ba